Najveća enciklopedija u povijesti nahranila je umjetnu inteligenciju, danas bi ju ona mogla uništiti

Napisana na gotovo 23.000 svitaka rukopisa, Enciklopedija Yongle, koju je u 15. stoljeću naručio jedan kineski car iz dinastije Ming, bila je najveće enciklopedijsko djelo u povijesti. Titulu je držala otprilike 600 godina, sve dok je nije nadmašila Wikipedija, projekt pokrenut u kaotičnom uredu na Floridi. Danas ta internetska enciklopedija, koju zajednički stvaraju korisnici, sadrži oko 30 milijardi riječi na više od 300 jezika. Samo njezino izdanje na latinskom jeziku ima više članaka od Encyclopaedije Britannice.

Dok slavi 25. obljetnicu postojanja, Wikipedija se suočava s ozbiljnim problemima. Gubi i čitatelje i dobrovoljne urednike, nalazi se u središtu sve intenzivnijih kulturnih i ideoloških sukoba, a umjetna inteligencija predstavlja potencijalnu egzistencijalnu prijetnju njezinu opstanku. U svojoj novoj knjizi koja potiče na razmišljanje australski novinar Richard Cooke primjećuje kako je Wikipedija najveća enciklopedija koju su ikada napisali ljudi i vjerojatno će tu titulu zadržati zauvijek. Svaki budući konkurent gotovo će sigurno nastajati uz pomoć umjetne inteligencije.

Neprofitni projekt

Kada je Jimmy Wales imao tri godine, majka mu je kupila primjerak enciklopedije World Book Encyclopedia, koju je obitelj svake godine dopunjavala naljepnicama pristiglima poštom.

Desetljećima poslije Wales je tragao za novim poslovnim idejama. Zaključio je kako internetska enciklopedija, za razliku od tiskane, nikada ne mora zastarjeti jer se njezin sadržaj može neprestano ažurirati. Tako je 2000. godine, zajedno sa suradnikom Larryjem Sangerom, osnovao projekt Nupedia.

Međutim, njegov postupak uređivanja i provjere činjenica, koji se sastojao od sedam koraka, bio je toliko spor da je nakon pet mjeseci odobren samo jedan članak, i to o atonalnosti u glazbi. Kako bi ubrzali rad, odlučili su promijeniti pristup te su 2001. godine pokrenuli enciklopediju koju su mogli uređivati sami korisnici.

U svojim počecima Wikipedija je bila prilično loša.

"Prosječna osoba koja bi prvi put vidjela ranu Wikipediju pomislila bi da to može napraviti bolje", piše Cooke. Već tijekom iste godine Wikipedija je pokazala svoj puni potencijal, kada je u manje od mjesec dana objavljeno više od stotinu članaka o terorističkim napadima 11. rujna 2001.

Tri najveće prijetnje

Prvi je sve napetija politička klima. Određene teme oduvijek su izazivale sukobe među korisnicima oko sadržaja članaka. Među najspornijim stranicama nalaze se one o Izraelu, Isusu i Donaldu Trumpu.

Politička polarizacija dodatno je pogoršala drugi veliki problem Wikipedije - nedostatak urednika.

U svojim počecima Wikipedija je srdačno prihvaćala nove suradnike. Međutim, nakon nekoliko ozbiljnih slučajeva klevete postrožila je pravila uređivanja, osobito kada je riječ o člancima o živim osobama. Od 2017. godine novim urednicima zabranjeno je samostalno stvaranje novih članaka.

Treća, a ujedno i najzlokobnija prijetnja je umjetna inteligencija.

Wikipedija je odigrala ključnu ulogu u razvoju velikih jezičnih modela (LLM-ova), zahvaljujući svojoj golemoj, besplatno dostupnoj i višejezičnoj bazi podataka. Cooke čak smatra kako je Wikipedija "vjerojatno najvažniji pojedinačni skup podataka za treniranje u povijesti umjetne inteligencije".

To je imalo i neželjenu posljedicu: brojne Wikipedijine pogreške i izmišljotine prenesene su u sustave umjetne inteligencije, čime su dobile svojevrstan novi život.

Istodobno sve manje korisnika posjećuje samu Wikipediju. Od 2022. godine Wikipedija je izgubila gotovo četvrtinu svojih čitatelja, a time i brojne prilike za prikupljanje donacija i privlačenje novih urednika, piše The Economist, a prenosi Jutarnji list.