Znate li što je balkanska nefropatija? Odnijela je brojne živote
Balkanska nefropatija desetljećima je bila velika neistražena bolest prisavskog dijela Brodsko-posavske županije koja je odnijela brojne živote. Posljednjih godina brojna istraživanja pridonijela su otkrivanju uzroka i gotovo nestajanju bolesti.
Antunu iz Slavonskoga Kobaša opaka bolest odnijela je oca kada je imao 12 godina. Kaže, bolest nije birala.
"Nije nasljedna"
"Svaka kuća je imala, imala je prije ili kasnije, ali se dešavalo. Recimo moj otac je imao nepunih 40 godina. 39 godina je imao, umro je sa 65", istaknuo je Antun Klasko, Slavonski Kobaš.
Koliko je endemski nefritis teška bolest, otkriva još jedno Antunovo sjećanje.
"Kaže on, daj mi vreću od 80 kila, sad bih ju sam bacio. A crven u licu. Ne bi nitko rekao da je on. To je bilo 2. veljače. 24. veljače on umre", dodao je Antun.
I gospodin Pišonić ostao je bez oca. Bolest ga je zadesila na radu u Njemačkoj, prenosi HRT.
"Iznenada. Jedna slabost, jedna bolest. I tamo su prepoznali tu bolest, kad su vidjeli da je iz Kobaša. Već onda se znalo za taj tzv. tip kobašek bolesti. I tamo je išao na dijalizu", kazao je Antun Pišonić, Slavonski Kobaš.
Endemska nefropatija odnijela je velik broj stanovnika Slavonskoga Kobaša pa je mnogi i danas zovu kobaška bolest. Istraživanja su počela još sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća. Danas se gotovo sa sigurnošću zna uzročnik. Otrov iz biljke vučja stopa.
"Poklopilo se da je definitivno uzrok Vučja stopa koja je unesena u organizam kroz sjemenke žita. Ljudi su ju nesvjesno konzumacijom pšenice, kruha i slično unosili. Ali opet neće ona nastati kod svakoga. Nije nasljedna, ali nastaje kod genetski predisponiranih osoba", poručila je Nikolina Bukal Ćaleta, spec. nefrologije, predsjednica Brodskog društva za balkansku nefropatiju.
Masovni pregledi
Bolesti danas gotovo i nema, iako se pšenica i dalje sije u posavskim krajevima. Jer je tehnika obrade nakon žetve sofisticiranija, medicina je napredovala u liječenju, a mnogo se radilo i na prevenciji i edukaciji stanovnika.
"Bilo je početkom ovog stoljeća puno rada na edukaciji. Bili su masovni pregledi. Oni će u jednom trenutku opet zaživjeti, da se vidi koliko je stanje", kazao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije prim. dr. sc. Ante Cvitković.
Nedavno osnovano Brodsko društvo za balkansku nefropatiju predložilo je i povremene masovne preglede stanovnika. Takav pristup podržava i umirovljeni profesor Ivan Lalić koji je zbog te bolesti izgubio oca.
"Jako pohvalno. To bi trebalo napraviti. Ja znam da je nama godinama dolazila ekipa liječnika, koji su uzimali uzorke vode i hrane. Jedan puta godišnje su dolazili. I nama kasnije davali informaciju dalje što i kako je", istaknuo je Ivan Lalić, Slavonski Kobaš.
Istraživanja stručnjaka iz slavonskobrodske opće bolnice ušla su u povijest medicine i endemske nefropatije, citirana su u više od tisuću znanstvenih radova.
