Što se događa s bubrezima kada pijete previše vode?

Voda je ključna za zdravlje, ali više nije uvijek i bolje. Iako zdravi bubrezi učinkovito uklanjaju višak tekućine, ispijanje velike količine vode u kratkom vremenu može poremetiti ravnotežu elektrolita.

Evo što se tada događa u organizmu i kako održavati primjerenu hidraciju.

Kako prekomjeran unos vode utječe na bubrege?

Bubrezi neprestano filtriraju krv, uklanjaju otpadne tvari te reguliraju količinu tekućine i elektrolita u tijelu. U većine zdravih osoba redovito pijenje vode tijekom dana ne predstavlja problem.

Rizik se povećava kada pijete znatno više nego što je bubrezima potrebno ili kada veliku količinu vode unesete odjednom.

Dodatni oprez potreban je ako imate zdravstveno stanje koje utječe na ravnotežu tekućine.

Može doći do poremećaja elektrolita

Ako voda u organizam ulazi brže nego što je bubrezi mogu izlučiti, može doći do razrjeđivanja natrija u krvi. Takvo stanje naziva se hiponatremija.

Blaži slučajevi mogu uzrokovati:

• mučninu

• glavobolju

• zbunjenost

• slabost i umor.

Teška hiponatremija može biti opasna za život i zahtjeva hitnu medicinsku pomoć. Posebno je važno brzo reagirati ako se pojave povraćanje, izražena dezorijentiranost, grčevi ili gubitak svijesti.

Hiponatremija se može razviti i kod zdravih osoba, najčešće nakon ispijanja izrazito velikih količina vode u kratkom razdoblju. Rizik može biti veći kod određenih bolesti te uz lijekove koji utječu na izlučivanje tekućine ili razinu natrija.

Bubrezi moraju izlučiti višak tekućine

Kada popijete više vode nego što je tijelu potrebno, bubrezi povećavaju proizvodnju mokraće kako bi uklonili višak. Zbog toga ćete vjerojatno češće odlaziti na toalet, a mokraća može postati vrlo svijetla ili gotovo prozirna.

Kod zdravih ljudi riječ je uglavnom o privremenoj i normalnoj reakciji. Međutim, stalna potreba za pijenjem velikih količina vode ili učestalo mokrenje bez jasnog razloga može biti povod za razgovor s liječnikom.

Kako zaštititi zdravlje bubrega?

Na zdravlje bubrega ne utječe samo količina vode koju pijete. Važne su i svakodnevne životne navike.

Hranite se uravnoteženo

Neka vaša prehrana uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice i druge nutritivno vrijedne namirnice. Ograničite jako slanu hranu, industrijski prerađene proizvode i dodane šećere.

Za većinu odraslih preporučuje se unositi manje od 2.300 mg natrija dnevno, no individualne preporuke mogu se razlikovati.

Redovito se krećite

Nastojte biti fizički aktivni barem 30 minuta većinu dana u tjednu.

Ako tek počinjete vježbati ili imate kroničnu bolest, posavjetujte se sa zdravstvenim stručnjakom o aktivnosti koja vam odgovara.

Prestanite pušiti

Pušenje može oštetiti krvne žile i nepovoljno djelovati na cirkulaciju, što dugoročno može utjecati i na bubrege.

Ako pušite, potražite stručnu podršku za prestanak.

Ograničite alkohol

Ako pijete alkohol, činite to umjereno.

Alkohol može pridonijeti dehidraciji, povišenom krvnom tlaku i drugim problemima koji posredno opterećuju bubrege.

Držite kronične bolesti pod kontrolom

Dijabetes, povišeni krvni tlak i bolesti srca među važnim su čimbenicima rizika za oštećenje bubrega.

Redovite kontrole i pravilno liječenje tih stanja mogu značajno pridonijeti očuvanju bubrežne funkcije.

Kako ostati dovoljno hidriran?

Ne postoji jedna količina vode koja odgovara svima. Vaše potrebe ovise o tjelesnoj građi, prehrani, razini aktivnosti, zdravstvenom stanju, temperaturi okoliša te količini tekućine koju gubite znojenjem.

Pijte kada osjetite žeđ

Za većinu zdravih odraslih osoba žeđ je dobar pokazatelj potrebe za tekućinom. Vodu rasporedite tijekom dana i izbjegavajte ispijanje velikih količina odjednom.

Prilagodite unos tjelesnoj aktivnosti i vremenu

Tijekom vježbanja, boravka na velikoj vrućini ili pojačanog znojenja potrebno je unositi više tekućine.

Nakon završetka aktivnosti vratite se svojem uobičajenom ritmu, piše Kreni zdravo. 

Kod dugotrajnog i intenzivnog napora ponekad nije dovoljno nadoknaditi samo vodu, već treba voditi računa i o elektrolitima.

Ne zaboravite vodu iz hrane

Dio dnevne tekućine dobivate iz namirnica poput voća, povrća, juha i fermentiranih mliječnih proizvoda. Zbog toga ukupna hidracija ne ovisi isključivo o broju popijenih čaša vode.