Koncerti i festivali na otvorenom mnogima su omiljen način provođenja ljeta, ali nisu svi jednako opušteni u velikim gužvama. Kod osjetljivijih osoba boravak u gomili može izazvati nelagodu, tjeskobu pa čak i napade panike.
Psihologinja Gabriele Bringer za njemačku agenciju dpa objasnila je zašto do toga dolazi i kako se uspješno nositi s takvim situacijama, prenosi Hina.
Veliki događaji donose glasnu glazbu, bljeskajuća svjetla, mirise hrane i mnoštvo ljudi na malom prostoru. Sve to može biti previše za neke pojedince.
"Ne reagiramo svi jednako na stres. Nekima takvo okruženje ne smeta, dok drugi mogu doživjeti senzorno preopterećenje čak i bez velike gužve", upozorava Bringer.
Dodaje i da ljudi često nisu svjesni svoje osjetljivosti dok se ne nađu u takvoj situaciji. Psihičko i fizičko stanje na dan događaja također igra važnu ulogu, umor ili stres dodatno smanjuju toleranciju na vanjske podražaje.
Ako osjetite uznemirenost, znojenje, ubrzano disanje ili lupanje srca, važno je prepoznati te simptome i reagirati prije nego što prerastu u panični napad.
"U tim trenucima najvažnije je zadržati mirnu glavu i odvojiti trenutak da odlučite što dalje, želite li ostati ili napustiti gužvu, i kako to učiniti na siguran način", savjetuje Bringer.
Svaka osoba drugačije reagira na stres, no postoje jednostavne tehnike koje mogu pomoći. Duboko i svjesno disanje, pijenje vode, fokusiranje na poznatu osobu u blizini, ignoriranje gomile oko sebe, privremeno povlačenje u mirniji prostor (npr. sanitarni čvor ili rub događanja), korištenje slušalica za blokiranje vanjske buke.
Kako biste smanjili mogućnost preopterećenja, Bringer preporučuje da prije dolaska odlučite što vam je prioritet.
"Napravite plan, što želite vidjeti, a što možete preskočiti ako zatreba. Kad ste već na licu mjesta, lako je zaboraviti vlastite granice."
Ako ipak dođe do preopterećenja, najvažnije je maknuti se iz izvora buke i podražaja, barem nakratko.
"Ponekad je dovoljno udaljiti se od zvučnika ili se povući na neko mirnije mjesto. Čak i kratka pauza može pomoći mozgu da se 'resetira'", zaključuje psihologinja.
