HZJZ preporučuje sljedeće mjere za sprječavanje nastajanja i širenja zaraznih bolesti među stanovnicima na poplavljenim područjima u Hrvatskoj.
Poplavne vode mogu sadržavati fekalije iz preopterećenih kanalizacijskih sustava ili septičkih jama te poljoprivredne i industrijske nusproizvode.
Iako kontakt kože s poplavnim vodama sam po sebi ne predstavlja rizik za zdravlje, ukoliko na koži postoje rane potrebno ih je održavati što čišćima te izbjegavati kontakt s poplavnim vodama kako bi se smanjila mogućnost infekcije.
Ako rana pocrveni, otekne ili se pojavi iscjedak, potražite liječničku pomoć. Osim toga, roditelji trebaju osobitu pozornost usmjeriti na djecu i pomoći im da izbjegnu bolesti koje se prenose vodom.
Ne dozvolite djeci da se igraju na poplavljenim površinama, često im perite ruke (uvijek prije jela) i ne dopustite da se igraju igračkama koje su onečišćene poplavnim vodama, a nisu dezinficirane. Igračke možete dezinficirati koristeći otopinu varikine prema uputama proizvođača.
Potrebno je pojačati mjere osobne higijene, češćim pranjem ruku sapunom uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarnama.
Uvijek operite ruke sapunom i vodom koja je prokuhana ili dezinficirana:
U slučaju pojave povišene tjelesne temperature i/ili drugih znakova bolesti, uključujući simptome crijevnih zaraznih bolesti (povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) potrebno je obratiti se izabranom liječniku.
Ukoliko je došlo do ozljeđivanja obavezno se javiti izabranom liječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.
Koristite vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu.
NE konzumirajte vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara) radi onečišćenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.
Uspostavljanje alternativne vodoopskrbe (autocisterna ili flaširana voda) je u nadležnosti lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, a nadzor nad istom također provodi sanitarna inspekcija i zavodi za javno zdravstvo.
Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vodovodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili piće obavezno prokuhati.
Voda se prokuhava na način da, nakon što proključa, kuha 3 do 5 minuta. Bočice i drugi pribor za hranjenje male djece trebaju biti potpuno potopljeni u vodu i također se prokuhavati 5 minuta nakon što voda proključa.
Prokuhana voda se koristi za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.
Ukoliko je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, onda se koristi SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.
Potrebno je sanirati prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečišćenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popraviti oštećene zidove bunara. Također je potrebno:
OBAVEZNO se pridržavati uputa o rukovanju dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se koristiti zaštitna odjeća, maska, gumene čizme te gumene ili plastične rukavice.
NE konzumirajte hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedostatka električne energije.
Isključivo konzumirajte hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, "suhu" ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
Izbjegavajte konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja.
Kada se vraćate u kuću koja je bila poplavljena, znajte da može biti onečišćena otpadnim vodama i plijesni, koje mogu izazvati bolesti kod Vas i Vaše obitelji. Zaštitite sebe i svoju obitelj prateći sljedeće korake:
Kada prvi put ulazite u kuću nakon poplave
Prokuhavanje vode ubija bakterije, viruse i parasite, no ne uklanja štetne kemikalije te se stoga preporučuje alternativna opskrba pitkom vodom.
Leće ne stavljajte u vodu, bilo prokuhanu ili drugačije tretiranu, jer može doći do infekcije oka.
Smeće i otpad može privlačiti glodavce i druge životinje koji mogu prenositi ili biti rezervoar određenih zaraznih bolesti.
Ako je došlo do začepljenja zahoda, koristite susjedov ili kemijske zahode.
Smeće stavljajte u čvrste kontejnere, ako nije moguće, onda u vreće koje treba držati podalje od kuće. Nakon manipulacije smećem, ruke dobro operite vodom i sapunom.
Uklanjanje uginulih životinja treba provoditi u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama.
Ako su poplavne vode ušle u kuću, osušite je što je prije moguće. Pratite sljedeće korake:
Napomena: ako morate koristiti benzinske ili dizel pumpe, generatore, visokotlačne čistače ili neki drugi benzinski uređaj da biste očistili svoj dom, nikada ga ne koristite u kući, podrumu, garaži, balkonu, trijemu ili drugim zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima čak i ako su prozori i vrata otvoreni. Takva neprimjerena uporaba može dovesti do nakupljanja visoke razine ugljičnog monoksida te izazvati trovanje ugljičnim monoksidom.
Ako vremenski uvjeti dozvoljavaju, otvorite prozore i vrata kuće da ubrzate proces sušenja.
Upotrijebite ventilatore i sakupljače vlage za uklanjanje viška vlage. Ventilatori trebaju biti smješteni kraj prozora i vrata i usmjereni na način da otpuhuju zrak prema van, a ne unutra, da se plijesan ne bi raznosila po prostoriji.
Ne uključujte grijanje, ventilacijski sustav ili kućne klima uređaje dok ih ne pregleda i očisti stručnjak koji ima iskustva u uklanjanju plijesni. Ako je klima uređaj bio natopljen vodom, pri uključivanju će se raspršiti plijesan po cijeloj kući.
Profesionalno će čišćenje ukloniti plijesan i spriječiti njen daljnji razvoj. Kad servis za čišćenje klima uređaja utvrdi da je sustav očišćen, možete ga upaliti te ga koristiti da se ukloni višak vlage iz kuće.
Spriječite ponovni ulazak vode izvana u kuću. Naprimjer, kišnica sa žlijeba ili krova treba otjecati dalje od kuće; valja osigurati nagib zemljišta kako bi se podrumi održavali suhima.
