Konzumacija šumskog voća je brz i lagan način da unesete više antioksidansa i vlakana u svoj organizam. No, ti mali plodovi mogu skrivati viruse poput norovirusa ili hepatitisa A, koji vas mogu učiniti ozbiljno bolesnim.
S tim se odlučila pozabaviti i Američka agencija za hranu i lijekove koja je ažurirala svoju strategiju za sigurnost hrane kako bi spriječila kontaminaciju putem šumskog voća i preporučila sigurne načine za konzumaciju ovih inače izuzetno zdravih vrsta voća.
Da pojasnimo, hepatitis A je virus koji uzrokuje upalu jetre, dok je norovirus jedan od čestih uzročnika gastrointestinalnih infekcija. Pitanje je kako ti virusi uopće završavaju na šumskom voću, a potom i što možete učiniti kako biste u njemu mogli uživati sigurni da se nećete razboljeti.
"Norovirus i hepatitis A ne rastu na šumskom voću, već ono biva kontaminirano najčešće od osoba koje rukuju voćem i sudjeluju u preradi i transportu - kaže dr. Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane, profesor na Sveučilištu Northeastern u Bostonu i autor knjige Food Safety: Past, Present, and Predictions.
"Propusti u provođenju zdravstvenih mjera događaju se zbog faktora kao što su neodgovarajuća higijena radnika i izazovi koje ručno branje proizvoda nosi samo po sebi. Šumsko voće, za razliku od voća s debelom korom, ima nježnu i poroznu kožu koja ga čini izuzetno podložnim kontaminaciji. To znači da, ako netko ima bilo koji od ta dva virusa na rukama i njima dodirne voće, vi se možete razboljeti ako to isto voće pojedete" - ističe doktor.
"Norovirus i hepatitis A poznati su kao fekalno-oralni patogeni, što znači da se možete razboljeti ako unesete u usta čestice stolice koje su na ruci neke osobe ili na inficiranoj površini" - pojašnjava dr. Thomas Russo, profesor i voditelj Odjela za infektivne bolesti na Sveučilištu Buffalo u New Yorku dodajući da se sve svodi na higijenske uvjete.
"Ono što još više komplicira stvar jest činjenica da oba virusa preživljavaju zamrzavanje pa vas to što ćete zamrznuti svoje šumsko voće neće zaštititi ako je ono već kontaminirano" - upozorava dr. Detwiler.
Ne može se reći da su infekcije norovirusom i hepatitisom A putem šumskog voća jako česte, ali mogu se dogoditi. Prema podacima američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u 2022. i 2023. 10 osoba se razboljelo, a četiri ih je hospitalizirano s hepatitisom A nakon što su konzumirali šumsko voće iz organskog uzgoja.
Više puta su zbog norovirusa povlačene iz prodaje maline, kupine i jagode tijekom proteklih godina, pokazuje baza podataka o povučenim proizvodima američke Agencije za hranu i lijekove. No, to nije problem samo u Americi, već se događa u cijelom svijetu.
Stoga su Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine smrznuto šumsko voće kontaminirano hepatitisom A i norovirusom prozvali globalnim javnozdravstvenim problemom.
Kad je riječ o strategijama koje se odnose na higijenu u proizvodnom lancu, treba se fokusirati na odgovarajuću higijenu ljudi koji rukuju i beru voće, odrediti nove metode koje bi spriječile da dođe do unakrsne kontaminacije na plantažama i tijekom berbe i obrade te kontrolirati na viruse ljude koji su u kontaktu s voćem tijekom berbe i obrade.
Te bi se strategije trebale primjenjivati globalno kako bi šumsko voće bilo sigurnije za konzumaciju s obzirom na to da se u trgovinama može kupiti svježe i smrznuto šumsko voće sa svih strana svijeta.
Iako zapravo ima vrlo malo toga što možemo učiniti kako bismo spriječili kontaminaciju šumskog voća, stručnjaci kažu da postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik da se sami razbolimo nakon konzumacije tog voća. Jedan važan korak je da nastojimo kupovati voće koje je lokalno uzgojeno i obrađeno.
"Želite li smanjiti vjerojatnost zaraze, nemojte kupovati uvozno šumsko voće" - savjetuje dr. Russo.
"Važno je dobro oprati voće pod mlazom tekuće vode prije konzumacije. Pustite da voda teče preko svake bobice i istodobno ih nježno trljajte kako biste odstranili klice" - kaže Detwiler. Dodaje i da pranjem možda nećemo ukloniti sve klice, ali ćemo svakako smanjiti količinu kojoj smo izloženi.
Još jedan trik je natapanje voća u posebnoj otopini.
"Namakanje u otopini vode i octa može pomoći u smanjenju količine virusa. Pomiješajte vodu i bijeli ocat u omjeru tri prema jedan, natapajte voće u toj otopini pet minuta, a zatim ga dobro isperite pod mlazom vode"- savjetuje Detwiler napominjući da niti ta metoda nije stopostotno jamstvo da neće doći do zaraze.
Nažalost, i smrznuto šumsko voće je problem te Detwiler preporučuje da dobro razmislite kako ga koristite.
"Termička obrana je najsigurnija zaštita" - ističe te predlaže da kuhate voće jednu do dvije minute te ga koristite u pripremi kolača koji se peku ili za kompote koje još treba kuhati.
"Koristite li smrznuto šumsko voće za pripremu smoothija, birajte ono koje je pasterizirano kako biste smanjili rizik od zaraze" – savjetuje Detwiler ističući da je izuzetno važna i vaša vlastita higijena ruku prije i nakon kontakta sa šumskim voćem, piše Živim.hr.
"Održavajte daske za rezanje i kuhinjski pribor čistim jer je se virusi lako mogu prenijeti i tim putem" - poručuje te još jednom podsjeća da je najsigurnije kupovati od lokalnih uzgajivača jer je lanac opskrbe u tom slučaju kraći, sigurniji i transparentniji.
