Znate li da postoji jednostavna metoda disanja koja vas može prebaciti iz stresa u stanje mira i opuštenosti?
Radi se o dijafragmatskom disanju, koje ste, vjerovali ili ne, prakticirali još kao novorođenče, no s vremenom ste ga prestali koristiti.
Premda je svako disanje u osnovi dijafragmatsko, jer bez tog mišića (dijafragme ili ošita) ne bismo ni mogli disati, ne koristimo ga onako kako bismo trebali.
Obično dišemo samo gornjim dijelom pluća i stisnutog trbuha, što uvelike slabi dijafragmu.
Dijafragma, primarni mišić disanja koji izgleda poput padobrana, dijeli vaš prsni koš od trbušne šupljine.
Kod udisaja ona kontrahira, odnosno spušta se, a kod izdisaja se relaksira, odnosno vraća u prvobitni položaj.
Premda vam dijafragma omogućuje disanje, a da toga niste ni svjesni, možete je dodatno aktivirati usmjeravanjem pažnje na nju i potpunim disanjem upravo u području trbuha.
Dijafragmatsko disanje naziva se i trbušno ili abdominalno disanje zato što mišići trbuha također pomažu pomicanju dijafragme tijekom disanja.
Ovaj način disanja bazira se na dubokom udahu s izbacivanjem trbuha, pri čemu uvlačite više zraka u donji dio pluća nego kada dišete samo plućno, te na potpunom izdahu.
Lezite na leđa i savijte koljena. Jedan dlan položite na prsni koš, a drugi na trbuh, malo iznad pupka (područje dijafragme).
Dišući kroz nos, polako produbite svaki svoj udah i izdah. Kod udaha trebali biste osjetiti kako se vaš trbuh prirodno podiže, a kod izdaha se spušta.
Obično dišemo plitko i samo prsnim košem, a u tom slučaju preopterećujemo vratne i ramene mišiće, što nam stvara dodatni stres.
Trbušnim ili dijafragmatskim disanjem vraćate tijelo u njegovo prirodno, opušteno stanje. Kod svih sisavaca je primijećeno da, kada su opušteni, dišu upravo trbuhom.
Dijafragma može biti i vaš najbolji "alat" za opuštanje i eliminaciju stresa. Studije su pokazale da duboko disanje trbuhom ili dijafragmom znatno ublažava tjeskobu ili anksioznost.
Odličan je izbor disanja upravo u onim situacijama kada ste pod stresom i kada se vaš organizam sprema na "bori se ili bježi" reakciju.
Osim što smanjuje tjeskobu, ovo disanje izvrsno opušta mišiće smanjujući napetosti u njima. Ublažava i kronične bolove te poboljšava koncentraciju i san.
Trbušnim ili dijafragmatskim disanjem isključujete simpatički sustav, odgovoran za stres i uznemirenost, te uključujete svoj parasimpatički sustav, koji usporava bilo, odnosno otkucaje srca te umiruje živčani sustav.
Kada dišete plitko jer ste pod stresom, vaš respiratorni sustav ne radi punim kapacitetom i ne dolazi do potpune izmjene plinova.
Također, stanice nisu dovoljno opskrbljene kisikom i nutrijentima. Tek kada produbite disanje tako što ćete "uposliti" upravo trbuh omogućujete vašem dišnom sustavu da radi punim kapacitetom.
Uz pomoć trbušnog disanja opustit ćete napete i od stresa ukrućene plućne mišiće i tako poboljšati i kapacitet pluća.
Studije su pokazale da dijafragmatsko disanje osobito može biti od pomoći osobama koje boluju od KOPB-a (kronične opstrukcijske plućne bolesti).
Trbušno disanje itekako može pomoći i osobama koje boluju od hipertenzije jer snižava krvni tlak.
Isto tako, ovaj oblik disanja usporava otkucaje srca, što je i prirodna posljedica ublažavanja stresa i tjeskobe.
Kada dodatno aktivirate rad svoje dijafragme, ujedno masirate trbušne organe te pridonosite njihovu boljem radu i zdravlju.
Tako potičete i cirkulaciju krvi kroz sve trbušne organe te potičete dobar rad vaše probave.
Dubokim trbušnim disanjem čak možete spriječiti refluks, nadutost ili nadimanje, kao i grčeve u trbuhu.
Trbušnim ili dijafragmatskim disanjem dodatno potičete cirkulaciju limfe kroz vaš organizam te tako pridonosite i čišćenju organa od toksina, kao i jačanju imuniteta.
Istraživanja su otkrila kako se dubokim trbušnim disanjem mogu povećati theta valovi u mozgu, prenosi Alternativa za Vas.
Ti se moždani valovi dovode u vezu sa stanjem duboke opuštenosti i relaksacije. Oni se povezuju i s izvrsnom sposobnošću učenja, kreativnošću i odličnim pamćenjem.
