Povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i SKB Mostar - Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu organiziran je simpozij poslijediplomskog medicinskog usavršavanja pod nazivom ''Jesu li vaši bubrezi zdravi? Rano otkrijte, zaštitite zdravlje bubrega'' koji je započeo u prostorijama velikog amfiteatra Medicinskog fakulteta.
Osnovni cilj simpozija je osvijestiti liječnike, medicinsko osoblje, ali i širu javnost o važnosti prevencije bubrežne bolesti čija je prevalencija u kontinuiranom porastu.
Prof. dr. sc Antonio Sesar kao inicijator i organizator događaja rekao je da je opredjeljenje Medicinskog fakulteta u Mostaru izvrsnost u svakom pogledu, pa je u kontekstu izvrnosti iznimna čast ugostiti ovakve goste na simpozijumu.
''Ovo je još jedan u nizu mini-simpozija u okviru centra za trajno medicinsko usavršavanje koju radimo s ciljem edukacije i obrazovanja naših liječnika.
Pošto se medicina kao nauka nevjerojatno brzo razvija, mi pokušavamo pratiti svjetske trendove i tendencije, stoga ovakve vrste simpozijuma kojima pokušavamo ugostiti najeminentnije stručnjake iz pojedinih oblasti'' rekao je prof. Sesar i za travanj najavio skup o tuberkulozi.
Prof. dr. sc. Monika Tomić, predstojnica klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, kazala je da se svjetski dan bubrega održava drugog četvrtka ožujka mjeseca, s jasnim ciljem da ukaže kolika je važnost bubrega u cjelokupnom zdravlju čovjeka, upozori na učestalost kroničnog bubrežnog zatajenja i koliko on utječe na samog pacijenta, na njegovu obitelj i širu zajednicu.
''Ako uzmemo u obzir da 10 posto populacije ima neki problem s bubrezima, i da će taj broj za deceniju porasti na 17 posto, shvatamo da je briga i liječenje bubrega jako bitno.
U ovom trenutku smrtnost od bolesti bubrega je na jedanaestom mjestu, a do 2040. godine se pretpostavlja da će biti na petom mjestu uzročnika smrti'', kazala je prof. Tomić.
''Naša klinika za unutarnje bolesti je najveća klinika u SKB Mostar, nama pripada i centar za dijalizu. Ono što nam je najveći problem jeste program transplatacije, koji je, na žalost, tek u začecima i jako sporo se razvija, jer to nije samo problem bolnice i stručnosti, već više politike, medija, svijesti o problemu i mogućnostima transplatacije'', kazala je prof. Tomić.
dr. sc. Mladen Knotek s medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nadovezao se na prof. Tomić i rekao da je transplatacija najbolja metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja i svakako bi trebala biti dio jednog sveobuhvatnog programa nadomještanja bubrežne funkcije.
''Bolnica u Mostaru je velika bolnica, tako da ima potrebu i sve predispozicije da razvije program transplatacije bubrega. Nema nikakvog razloga da je u BiH toliko nizak broj transplatacija godišnje, a najveći problem je što se transplatacije vrše od živih donora organa, jer je svijest o darivanju organa nakon smrti jako mala i treba je medijski propagirati'', kazao je dr. Knotek.
''Potrebno je podići svijest o prijavljivanju na liste darivatelja nakon smrti, samim tim bi se spasilo više pacijenata, i zato je potrebno osvještavati ljude da se uključe u donorsku mrežu i postanu donatori nakon smrti i nekome spase život.
Što se više ljudi prijavi u mrežu donora organa BiH će prije imati priliku aplicirati u 'Eurotransplant', europsku asocijaciju donora organa, i tada će se za ovu malu populaciju ljudi otvoriti bazen od 300 milijuna potencijalnih donora'', rekao je dr. Knotek.
''Dakle, malo bi trebalo poraditi na organizacijskim aspektima transplatacije i započeti ju provoditi. Transplatacija je najjeftinija metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja, najkvalitetnija jer je jedina koja nadomješta sve funkcije bubrega i omogućava vraćanje pacijenta u normalan život'', dodao je dr Knotek.
prof. dr. sc. Alemka Markotić je rekla da je ovo iznimna prilika i možda početak uvođenja redovne transplatacije bubrega u Mostar. ''Puno toga je već urađeno i sada sve ide u jednu završnu fazu gdje bi se to trebalo i ostvariti'', kazala je prof. Markotić.
