U Istanbulu je pokrenut najveći i najopsežniji projekt restauracije u povijesti 1.486 godina stare Aje Sofije, izvijestila je novinska agencija Anadolija. Projekt vodi Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske, a cilj je učiniti glavnu kupolu otpornijom na potrese i očuvati izvorno stanje monumentalnog objekta.
Ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy naglasio je kako će radovi biti izvedeni s vanjske strane kupole, kako bi se spriječilo oštećenje vrijednih mozaika na unutrašnjosti. Vjerski obredi u džamiji neće biti prekidani tijekom restauracije.
Aja Sofija izvorno je sagrađena između 408. i 415. godine, ali je uništena 532. u pobuni Nike, nakon čega ju je car Justinijan I. ponovno dao izgraditi. Obnova je trajala samo pet godina, a u izgradnji je sudjelovalo više od 10.000 radnika pod vodstvom arhitekta Antemija iz Trala i matematičara Izidora iz Mileta.
S unutarnjom površinom od 70 x 75 metara i kupolom promjera 32 metra na visini od 65 metara, Aja Sofija je postala simbol bizantske arhitekture i model za buduće osmanske džamije. Bila je krunidbena crkva bizantskih careva, a nakon osmanskog osvajanja 1453. godine pretvorena je u džamiju, dok su njezini kršćanski mozaici prekriveni vapnom.
Godine 1935., reformom Mustafe Kemala Atatürka, Aja Sofija je postala muzej. No 2020. godine, odlukom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, ponovno je vraćen njezin status džamije.
Restauracija uključuje niz zaštitnih mjera i geodetskih istraživanja, a stručnjaci očekuju da će zahvat trajati godinama, uz stalni nadzor domaćih i međunarodnih stručnjaka za očuvanje kulturne baštine.
