Otvoren Muzej islamske kulture i umjetnosti: "Kasnimo sto godina"
Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, u petak je svečano otvorio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Nova muzejska institucija prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na europskom tlu.
Riznica blaga
Svečanom otvorenju prisustvovali su muftije, predstavnici uprava i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, kulturnih i obrazovnih institucija, naučni i kulturni radnici, suradnici i prijatelji Muzeja, kao i brojni drugi gosti.
U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović govorio je o značaju osnivanja Muzeja te očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa Bošnjaka, piše Preporod.info.
"Za sve nas ovo je iznimno važan dan koji smo čekali skoro čitavo stoljeće", kazao je reisul-ulema.
Podsjetio je da je osnivanje Muzeja tek početak dugoročnog procesa prikupljanja, čuvanja, istraživanja i predstavljanja islamske kulturne baštine. Njegova je svrha, kako je naglasio, sačuvati od zaborava kulturno i duhovno blago koje je stoljećima oblikovalo identitet ovdašnjeg čovjeka i povezivalo ga s ostatkom svijeta.
"Mi ovim činom nastojimo otrgnuti od zaborava, ili bolje rečeno želimo pokazati, riznicu neprocjenjivog kulturnog i duhovnog blaga koje je stoljećima oblikovalo naš identitet i povezivalo nas s ostatkom svijeta", rekao je reisul-ulema Kavazović.
Govoreći o mjestu islamske umjetnosti u bosanskohercegovačkom naslijeđu, reisu-l-ulema je ukazao na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao prostore susreta i prožimanja različitosti.
Živi centar kulture
Islamska umjetnost je svojom estetikom, geometrijom, kaligrafijom i duhovnim značenjima ostavila trajan trag u kulturnom prostoru zemlje, a Muzej bi toj baštini trebao osigurati dom kakav zaslužuje.
Njegove zbirke obuhvaćaju stoljeća stvaralaštva, od unikatnih rukopisa Kur'ana i vrijednih kaligrafskih radova do predmeta izrađenih od drveta, metala i platna. Ti eksponati svjedoče o umijeću bosanskohercegovačkih umjetnika i majstora, ali i o njihovoj težnji da ljudsko stvaralaštvo povežu s duhovnim nadahnućem.
"Islamska umjetnost nas podsjeća da je estetika u islamu neodvojivi dio njegove etike, a ljepota odraz najveće Ljubavi i Istine. 'Bog je lijep i voli lijepo', podsjetio nas je Muhammed a.s., u svom poznatom hadisu", istaknuo je reisul-ulema.
Posebno je naglasio da nova muzejska ustanova ne treba ostati zatvorena u prošlosti.
"Ovaj muzej nije zamišljen da bude nijemi čuvar prošlosti. Smjestili smo ga u graditeljski ambijent Gazi Husrev-begovih zadužbina: džamije, sahat-kule, hanikaha, medrese i biblioteke, s namjerom da i on postane živi centar kulture, edukacije i dijaloga", poručio je reisul-ulema Kavazović, iskazavši očekivanje da će Muzej postati mjesto okupljanja istraživača, studenata i turista iz cijelog svijeta.
Otvorenju Muzeja prethodio je višegodišnji stručni, znanstveni i istraživački rad. Ideja o njegovom formiranju seže u period između dva svjetska rata, dok je u posljednjim godinama rad na njenoj realizaciji intenziviran.
Tri galerije
O značaju institucijskog okvira u kojem Muzej nastaje i dugogodišnjem opredjeljenju Islamske zajednice govorio je i prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i znanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
"Projekt Muzeja, na kojem je Uprava za obrazovanje i nauku predano radila šest punih godina, držim najznačajnijim projektom naše Uprave i jednim od značajnijih projekata Rijaseta i Islamske zajednice u cjelini", kazao je Hodžić.
Naglasio je da je od ideje do realizacije Muzeja prošlo gotovo stotinu godina.
"Budimo otvoreni i pošteni, sto godina kasnimo. Još uvijek nam nedostaje senzibilitet za višestruki potencijal, misiju i potrebu koju smo odavno imali za ovakvom jednom institucijom", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, Muzej predstavlja važan iskorak iz tradicionalnih načina predstavljanja islamske kulture i baštine.
"Velika većina ljudi neće doći u knjižnicu i čitati neko djelo Hasana Pruščaka, ali će doći i vidjeti pismo koje je muslimanska žena na bosančici pisala austrougarskom caru, vidjet će da je muftija Kurt spasio stotine pravoslavnih u Tuzli tijekom Drugog svjetskog rata ili da je prije 400 godina neki mali grad imao javno kupatilo", kazao je Hodžić.
Stalna muzejska postavka oblikovana je kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa povijesni prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno postaju i sastavni dio njegove muzejske priče.
Upravo povezivanje predmeta, prostora i povijesnog konteksta jedno je od važnih obilježja postavke.
Muzej islamsko naslijeđe ne predstavlja samo kroz pojedinačne predmete, nego i kroz priče o ljudima, običajima, znanju, duhovnosti, umjetnosti i svakodnevnom životu.




















-webp-wm.webp)



-webp.webp)

-webp.webp)

