Proslavljeni francuski slikar i grafičar bjeloruskog podrijetla Marc Chagall umro je na današnji dan prije 40 godina, 28. ožujka 1985. u Venceu.
Rođen je u Vitbesku 7. srpnja 1887. kao Mojša Zaharavič Šahałaŭ, a studirao je u Sankt Peterburgu, Berlinu i Parizu, gdje boravi od 1910.
Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim ličnostima (kubizam i njegovi izdanici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih pariških godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je već bio izgradio.
Razvija intenzivnu slikarsku, grafičku i scenografsku djelatnost u Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji (1914–23), Americi; od 1946. ponovno je u Francuskoj. Formirao je osebujan likovni izraz u ozračju kubizma, ekspresionizma, simboličnog misticizma i nadrealizma.
Nadahnut ruskim pučkim legendama i folklorom, trajno opsjednut uspomenama na provincijski židovski okoliš iz djetinjstva u Vitebsku i fantazmagoričnim priviđenjima, rafiniranom je senzibilnošću i imaginacijom stvorio originalna umjetnička djela, koja fasciniraju mješavinom groteske i senzibilne poezije te osebujnim koloritom.
Slikama i ilustracijama djela (La Fontainea, N. V. Gogolja) stvara morbidan i melankoličan svijet, u kojem se isprepleću san i java, realno i irealno (Autoportret sa sedam prstiju, Zaručnici, Ja i moje selo, Bijelo raspelo, Slušajući pijetla).
Radio je freske u pariškoj Operi (1963) i novoj zgradi Metropolitan Opere u New Yorku (1966), vitraje u katedralama u Metzu, Reimsu, sinagogi u Jeruzalemu (1961) te u Palači UN-a u New Yorku.
Radio je i scenografiju za ruske balete te kazališne predstave u europskim i američkim kazalištima. Chagallov muzej otvoren je u Nici 1969.
Muzej Marca Chagalla se nalazi I u kući u ulici Pokrovskaja u Vitebsku, koju je sagradio umjetnikov otac početkom 20. stoljeća. Marc Chagall je ovdje proveo svoju ranu mladost. Govorio je o tom razdoblju svoga života u autobiografiji "Moj život".
