Na današnji dan prije 140 godina, 17. lipnja 1885. doplovio je u New York brod iz Francuske natovaren dijelovima poznatog Kipa slobode.
Dakako, taj je kip bio dar Francuza SAD-u, a zanimljivo je da je u Francuskoj ne samo izliven, nego jednom čak i sastavljen u punoj veličini. Naime, kip je prvo sastavljen u Parizu, u Rue de Chazelles. Tek je tada rastavljen, zapakiran u sanduke i poslan brodom u New York.
Kip slobode Francuzi su napravili kao najveću do tada metalnu skulpturu na svijetu. Visina skulpture iznosi 46 metara, a napravljena je od bakrenih ploča koje čine oplatu, a iznutra ih podupire kostur od željeza, sastavljen slično Eiffelovom tornju.
Doista, željeznu potpornu konstrukciju dizajnirao je upravo Gustave Eiffel, i to nekoliko godina prije izgradnje Eiffelovog tornja u Parizu. Sam Kip slobode izradio je Frédéric Auguste Bartholdi.
Bartholdija je za ovu personifikaciju neovisnosti inspirirao francuski profesor prava i političar, Édouard René de Laboulaye, koji je 1865. godine izjavio kako bi spomenik američkoj neovisnosti trebao biti zajednički projekt Francuza i Amerikanaca.
Bakrena ljuska kipa debljine je samo oko 2,4 milimetra, no cijela skulptura zajedno s željeznim kosturom teži oko 225 tona. Te dijelove Francuzi su spremili u 214 sanduka i poslali u SAD. Ukupno su sanduci navodno sadržavali 350 pojedinačnih dijelova, koji su zatim ponovno sastavljeni na konačnoj lokaciji na otočiću Bedloe pred New Yorkom. Navodno su nokti na prstima skulpture dugački čak 33 centimetra.
Otočić na kojem je postavljena skulptura preimenovan je iz Bedloe Island u Liberty Island i ima površinu od gotovo 60 hektara.
Izgradnju postolja na otočiću financirali su Amerikanci, ponajviše privatnim donacijama. Prikupljanje sredstava za izgradnju pijedestala se pokazalo jako teško za Amerikance i do 1885. godine su radovi došli u pitanje. Tada je izdavač, Joseph Pulitzer, u svom časopisu World započeo prikupljanje sredstava na koje se odazvalo više od 120.000 darivatelja, od kojih je većina dala manje od jednog dolara.
Ukupno je s postoljem Kip slobode danas visok čak 93 metra. Sastoji se od bakrene ovojnice koju drži čelični okvir. Ovojnica je nastala prema izvornoj Bertholdijevoj gipsanoj skulpturi. Ukupna težina kipa iznosi 225 tona. Opseg kipa je do 10,6 metara, usta su široka 91 centimetar, a kažiprst je dug 2,4 metra.
Kruna sa sedam krakova, inspirirana krunom Kolosa s otoka Roda, jednog od sedam svjetskih čuda antike, je simbol slobode na sedam mora i sedam kontinenata.
Zbog svoje jedinstvenosti i simboličke važnosti upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1984. godine.
Kip slobode je bio prvi simbol SAD-a koji bi emigranti ugledali prilikom dolaska na emigrantski prijem na otoku Ellis Island koji je udaljen tek oko 1 km.
Kip predstavlja personifikaciju slobode, rimsku božicu Libertas s uzdignutom rukom u kojoj drži baklju, dok joj je ispod druge ruke tabula ansata (votivna ploča sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, 4. srpnja 1776. Ispod njezinih nogu leži prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje slobode, tj. neovisnost SAD-a.
