Mala, zelena kuća na glavnom Židovskom trgu u Krakowu donosi nam inspirativnu i zanimljivu životnu priču o siromašnoj djevojci koja je vladala svijetom kozmetike.
Kuću je izgradila siromašna židovska obitelj, otac je bio trgovac i imao je osam kćeri, a ni jednog sina što je u ono vrijeme bilo jako teško jer je bio običaj da otac za svaku od svojih kćeri pripremi bogati miraz ukoliko ju je želio dobro udati.
Helena Rubinstein bila je prelijepa, najstarija kći, rođena na Božić 1872. godine (prema Wikipediji). Ona se prva trebala udati pa ju je ubrzo zaprosio bogati 65-godišnji udovac u dobi kad je imala samo 16 godina.
Helena je isprva pristala na udaju, ali se nikako nije mirila s činjenicom da joj muž bude toliko stariji od nje pa je molila oca ju ne sili na brak, a kako je on ovdje vidio priliku za izlazak iz siromaštva žustro se protivio njenoj svojeglavosti i na kraju ju istjerao iz kuće.
Potpuno sama, Helena se uputila prvo u Pariz, a nešto kasnije u Švicarsku gdje je ostala nekoliko mjeseci studirajući medicinu.
Zbog financijskih razloga nije mogla nastaviti daljnje školovanje pa je 1896. bez imalo novca i sa slabim znanjem engleskog pobjegla je u Australiju, gdje joj je ujak imao farmu ovaca.
Nikada se nije saznala stvarna godina njenog rođenja jer je zbog posla kojim se kasnije bavila to čuvala kao najveću tajnu, neki izvori govore da je to bila 1870.
Oduvijek je držala do sebe, oblačila se lijepo i elegantno, a imala je čuveni, poznati mliječni ten zahvaljujući kojem je stvorila najveće kozmetičko carstvo na svijetu, a kad bi ju pitali za godine bez problema je govorila da ima 10 do 20 godina manje i svi bi vjerovali.
Došavši u Melbourne ubrzo su je počele primjećivati gradske žene i zaustavljati na ulici pitajući čime maže lice pa je Helena počela nuditi staklenke ljepote koje je imala u svojoj prtljazi.
Njen ujak živio je u Zapadnoj Viktoriji mjestu gdje ovce predstavljaju nacionalno bogatstvo s najfinijom merino vunom na svijetu, Helena je vidjela da ovce izlučuju obilne količine kvalitetne vunene masti i voska poznatog kao lanolin pa je ugrabila priliku za proizvodnju svoje čuvene kreme, a oštar miris je prikrivala lavandom, borovom korom i ljiljanima.
U to vrijeme je radila kao konobarica u Melbourneu kad joj je jedan obožavatelj ponudio pomoć oko lansiranja prve kreme na tržištu koja sadrži bilje s Karpata, pod nazivom Crème Valaze.
Koštala je deset penija, a prodavala ju je za šest šilinga tolikom brzinom da ih nije mogla dovoljno proizvesti.
Uskoro si je mogla priuštiti prvi kozmetički salon u modernoj ulici Collin gdje je ženama počela prodavati glamur.
Helena nikada nije zaboravila na svoje sestre pa je tako 1908. njena sestra Ceska preuzela posao u Melbourneu, dok je Helena bila zaposlena otvaranjem podružnice u Sydneyu i posao je počeo cvjetati.
Kako žene u ono doba nisu mogle dobiti bankovne zajmove ni kredite, Helena je sav svoj novac i zaradu od 100.000 dolara uložila u otvaranje trgovine u Londonu i nastaje jedna od prvih svjetskih kozmetičkih tvrtki na svijetu.
U Londonu je upoznala američkog novinara Edwarda Titusa za kojeg se 1908. udala i dobila dva sina Roya i Horacea.
Kao Židovka iz Krakowa nije prakticirala religiju, ali se tijekom života suočila s mnogobrojnim preprekama.
Suprug joj je otvorio vrata za ulazak u europsko visoko društvo nudeći im besplatne tretmane ljepote, a nekoliko poznatih umjetnika naslikalo je njene portrete kako bi potvrdili njenu vjerodostojnost.
Četiri godine nakon toga je otvorila salon u Parizu, a suprug je otvorio malu izdavačku kuću kako bi joj pomagao u pisanju publiciteta i reklamiranju.
Uživala je sve povlastice bogatog života, posjećivala raskošne zabave pa je zabilježena anegdota kad ju je francuski romanopisac Marcel Proust ljubazno pitao kakvu šminku preporučuje vojvotkinjama, na što mu je odbrusila da smrdi na naftalin, da bi se kasnije godinama ispričavala riječima: „Kako sam mogla znati da će on postati slavan.“
Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata Helena i Tisus preselili su u New York kad je održana avangardna izložba Arnor Art, a prostitutke i glumice nosile ruževe za usne kao simbol osnaživanja svih žena u zoru feminizma, što je Helenu ponukalo na proizvodnju ruževa.
Godine 1939. napravila je prvu vodootpornu maskaru i domišljato ju promovirala na baletu na vodi u New Yorku, a njena čuvena maskara Matic iz 1958. je preteča današnjih maskara jer je bila prva koja je unutra imala četkicu, a ne odvojenu kako se to do tada primjenjivalo.
Otvaranjem prvog kozmetičkog salona u New Yorku počinje najveće suparništvo u svijetu kozmetike s drugom velikom damom, Elizabeth Arden.
Najveće rivalstvo u povijesti kozmetičke industrije trajalo je cijeli život jer su dame bile previše slične, imale iste ciljeve, svjesne važnosti dobrog marketinga, luksuzne ambalaže, te promoviranja proizvoda od strane poznatih osoba. Rubinstein i Arden su umrle u razmaku od 18 mjeseci.
Helena Rubinstein umrla je na današnji dan prije 60 godina, 1. travnja 1965. u New Yorku.
Opširnije o njezinu životu, karijeri i karizmi pročitati OVDJE
