Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Goethe

Svatko želi biti netko, nitko se ne želi potruditi oko toga

28.08.2013. u 12:45
text

Njemački književnik Johann Wolfgang von Goethe (1749. – 1832.) “najveći je Nijemac svih vremena”, a za njim slijede prvi poslijeratni kancelar Konrad Adenauer i otac teorije relativnosti Albert Einstein.

PJEV DUHOVA NAD VODAMA

Ljudska je duša
Slična vodi;
S neba silazi,
K nebu se penje,
I opet dolje
Na zemlju mora
U vječnoj mijeni.

Teče s visoke,
Strme hridi
Čisti mlaz;
Tad pršti ljupko
U oblačnom valu
Spram glatke stijene
I, lako dočekan,
Prozračan, struji
Tiho šumoreći
U daljinu.
Strše li grebeni
U susret slapu,
Pjeni se srdito
S kama na kam
U ponor.

U plitku koritu
Šulja se travnjakom
A u mirnu jezeru
Pasu svoj lik
Sva zvijezđa.

Vjetar je ljupki
Ljubavnik vala;
Vjetar s dna mijesa
Zapjenjene vale.

Duso čovječja,
Kako si slična vodi!
Sudbo čovječja,
Kako si slična vjetru!

Johann Wolfgang Goethe

Autora “Patnji mladog Werthera” i “Fausta” Nijemci najčešće navode kada ih se pita koga smatraju svojim najvećim sunarodnjakom svih vremena, pokazala je to studija instituta Forsa provedena na uzorku od 2.000 anketiranih osoba, a po narudžbi lista Bild.

Slavni Goethe rođen  je na današnji dan 28. kolovoza 1749.

Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.

Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja.

Dan danas o njemu se govori kao velikom piscu koji nam je svima, ne samo Njemcima ostavio veliko naslijeđe da uživamo u djelima koji će uvijek imati vječnu vrijednost, odnosno nikad neće zastarjet, uvijek će se smatrati dijelom opće kulture.

Kroz svoje vrijeme stvaranja iznio je veliki niz djela od kojih su mnogi postali bestselleri kao što je bilo sa “Die Leiden des jungen Werthers” (Patnje mladog Werthera), koja je objavljena 1774. godine i preko noći postala najpopularnijom knjigom koja se našla na policama tadašnjih knjižara. U to je vrijeme bio zaručen sa Annom Elisabeth “Lilli” Schönemann, koju je ostavio nakon što je upoznao Charlotte von Stein, kad je odlučio ostati u Weimaru i posvetiti se političkim i administrativnim poslovima.

Možemo reći kako je uslijedilo par uspješnih godina u privatnom i poslovnom planu. No, nakon nekog vremena, aktivnosti pored pisanja uzele su svoj danak. Pored toga što je bio imenovan savjetnikom na čelu ratne komisije te poprilično kompliciranog odnosa sa Charlote, doveli su do toga da je obolio na živce i zbog toga morao neko vrijeme provesti na liječenju što ga je koštalo prijatelja i zaručnice.

Slijedi težak period kad nastaje i njegovo najpoznatije djelo „Faust“ 1806. godine prvi dio te kada upoznaje Christiane Vulpuis koja mu rađa sina. 1831 završava drugi dio Fausta.

Njegov život završio je 22. ožujka 1832. godine.

Tako je govorio Goethe:

  • “Da bi čovjek ispunio sve ono što se od njega traži, mora sebe smatrati većim nego što jest.”
  • “Tko je neupotrebljiv čovjek? Onaj koji ne zna ni zapovijedati, ni slušati.”
  • “Lijepo je misliti, još ljepše znati, a najljepše je promatrati.”
  • “Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja.”
  • “Mogla bi se roditi već odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni.”
  • “Najveći čovjek uvijek ostaje dijete.”
  • “Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe.”
  • “Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh.”
  • “Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si. Znam li čime se baviš, tad znam šta možeš postati.”
  • “Svako želi biti neko. Niko se ne želi potruditi oko toga.”
  • “Za stado, svakako, nije dobro ako mu je pastir – ovca.”