Isaac Bashevis Singer, jedan od najvećih pisaca na jidišu

Na današnji dan prije 35 godina, 24. srpnja 1991. umro je nobelovac Isaac Bashevis Singer, američki književnik židovskog porijekla.

Singer je rođen 21. studenoga 1902. u poljskom mjestu Leoncin, obrzo s obitelj seli u Varšavu, gdje mu otac postaje rabinom. U Varšavi započinje osnovnu školu, takozvani mjesni heder.

Kada je Njemačka 1915. okupirala Varšavu, život za Singerove postaje sve teži. Kako bi izbjegli glad i bijedu majka s Isaakom i mlađim bratom 1917. godine seli u Bilograj, gdje žive do 1923. godine.

U tom malom mjestu Isaak je odgajan u duhu židovske tradicije. Iako se bunio što je bio udaljen od Varšave i kuturnih zbivanja, kasnije će često pričati kako je upravo ondje našao duhovnu hranu koja će ga održavati do kraja života.

U rabinskom sjemeništu

Kao 17-godišnjak, godine 1921. upisuje se u rabinsko sjemenište u Varšavi. No, već 1922. se vraća ponovno u Bilograj, gdje podučava hebrejski. Sljedeće 1923. godine ponovno se vraća u Varšavu i radi kao korektor u jednom Židovskom časopisu za književnost.

Piše prikaze za novine i prevodi romane. Uskoro pod pseudonimom objavljuje svoje prvo prozno djelo "U starosti". Nagrađen je prvom nagradom na književnom natječaju. Druga priča pod nazivom "Svijeće" objavljena je pod imenom njegove majke.

Svoje prve dojmove iz Varšave Singer opisuje u memoarskoj prozi – "Mladi čovjek u potrazi za ljubavlju". Objavljena je na engleskom jeziku iste godine kada je primao Nobelovu nagradu, dakle 1978.godine.

Svoj prvi roman nazvao je "Sotona u Goraju". Radnja je smještena u Poljskoj u XIX. stoljeću. Priča je to o lažnom Mesiji i mesijanstvu koji izaziva histeriju.

Seli u Ameriku

Godine 1935. seli u Sjedinjenje Američke Države gdje doživljava svoju punu afirmaciju. Iza ovoga prvoga romana slijedio je roman "Moskatovi". Ova obiteljska kronika tiskana je na engleskom jeziku 1950. godine.

Sljedeći roman - "Dvorac" tiskan je 1967. godine, a roman "Imanje", koji prikazuju raspadanje pojedinih obitelji, 1969. godine.

U zbirkama novela – i kraćim romanima najčešće je opisivao svijet poljskih Židova od XVII. stoljeća do II. svjetskoga rata (ali i židovskih emigranata u suvremenom New Yorku), suptilno analizirajući slabosti ljudske naravi kroz prikaz likova suočenih s iskušenjima žudnje, moći, praznovjerja, zla i opsesija općenito.

Značaj književnog djela

Majstorski je kombinirao različite vremenske razine, ironiju i grotesku, u fabule inkorporirao motive iz židovske mitologije, folklora i mistike (Kabala) te prepletao naturalističke detalje s lirskim vizijama iskupljujuće moći mistične zbilje.

Mnogi će reći da je Singerov Rob jedna od najljepših ljubavnih priča ikada ispričanih. Pisac nas vodi u Poljsku XVII. stoljeća. Ruski kozaci maltretiraju i teroriziraju Židove (pobuna Kozaka u Poljsko-Litavskoj uniji). Tako je i Jakov protjeran iz svog sela, a ženu i djecu su mu ubili.

Poljski plemić Jan Bzik otkupio je Jakova i učinio ga svojim robom... Plemićev rob zaljubljuje se u njegovu kćer Vandu, dvadesetpetogodišnju udovicu, pri čemu je on Židov, a ona kršćanka...

Smatra se najistaknutijim piscem na jidišu XX. stoljeća. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1978.

O Singerovi književnom djelu još pročitati OVDJE