FOTO | Adnan Džolota predstavio "Ispod", roman o književnicima

U ponedjeljak je u dvorani Centra za kulturu Mostar, u sklopu Međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2026.", održana promocija romana "Ispod" autora Adnana Džolote.

"Čovjeka najviše pokreće potreba nešto učiniti, neki unutarnji poriv nešto napisati i izraziti se. Jedan od glavnih motiva romana je rat, ali on ovdje nije prikazan izravno, nego više kao retrospektivna slika sjećanja glavnog lika. Kroz glavni lik i njegov prolazak kroz roman ogleda se iskustvo čovjeka koji se ne uspijeva snaći u svijetu. On je profesor književnosti koji je sudjelovao u ratu i bio ranjen, no ne uspijeva pronaći svoje mjesto u svijetu. Unatoč tome pokušava se negdje pozicionirati. Kroz roman se, dakle, prožimaju klasične teme čovjeka, njegova odnosa prema svijetu, odnosa društva i pojedinca te odnosa prema prošlosti, obitelji i sjećanju, odnosno čovjekove ukorijenjenosti u svijet u kojem živi. Istodobno se otvaraju i pitanja prijateljstva, potrage za srećom i vlastitom svrhom jer svaki čovjek na neki način traga za sobom. Uostalom, svi veliki književnici, na ovaj ili onaj način, govore o istim temama - o čovjeku i njegovu mjestu u svijetu", istaknuo je Džolota.

O književnim vrijednostima romana "Ispod", njegovoj autofikcijskoj strukturi i temama koje obrađuje govorila je jedna od promotorica, dr. Lejla Žujo-Marić.

"Do sada smo imali priliku upoznati Adnana kao pjesnika, a sada ga upoznajemo i kao proznog pisca. Rekla bih kako je ovdje upravo naglasak na prozi u širem smislu. Riječ je o tekstu koji tematizira pisca koji je preživio ratni kontekst u Mostaru i koji iz te perspektive u sadašnjem vremenu nastoji napisati roman. Očekivali bismo kako je riječ o romanu u nastajanju, ali paradoksalno, pa donekle i autoironično, riječ je o romanu u nestajanju koji zapravo piše Džolotin junak. Riječ je o jednoj vrsti autofikcije koja je sada popularna u bosanskohercegovačkoj književnosti. To znači kako pisci književnu građu za svoje pisanje pronalaze u stvarnosti te je nastoje na određeni način nadograditi, analizirati i umjetnički oblikovati. Razlozi za to duboko su individualne, ali i kolektivne prirode jer je riječ uglavnom o piscima rođenima krajem šezdesetih i sredinom sedamdesetih godina. To je generacija koja je na sasvim specifičan način doživjela posljednji rat u BiH. Rat je prekinuo njihov životni i stvaralački razvoj, a umjetnost i književnost postale su prostor u kojem nastoje razumjeti to iskustvo i dati mu smisao", naglasila je Žujo-Marić.

O romanu su, uz autora i Žujo-Marić, govorili i mr. Azem Feriz.