Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Aleksa Šantić

Ljubavnim pjesništvom stekao je trajnu popularnost i status poetskog barda

Pisao neoromantičarsku ljubavnu, pejzažnu i zavičajnu liriku elegična tona u rasponu od idiličnih ugođaja slika djetinjstva do turobnih, a sporadično i socijalno-kritičkih slika suvremenosti.
27.05.2026. u 14:55
text

Na današnji dan, 27. svibnja 1868. rođen je omiljeni mostarski pjesnik Aleksa Šantić.

Šantić je rođen trgovačkoj obitelji, a gotovo cijeli život proveo je u rodnom gradu. Kroz neko vrijeme postaje jedan od glavnih utemeljitelja kulturnog pokreta u Mostaru i borbe protiv austrougarske okupacije. bBo je urednik časopisa Zora

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se period od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.

No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma).

Pisao neoromantičarsku ljubavnu, pejzažnu i zavičajnu liriku elegična tona u rasponu od idiličnih ugođaja slika djetinjstva do turobnih, a sporadično i socijalno-kritičkih slika suvremenosti.

Napisao je i dvije uspjele jednočinke u stihu, Pod maglom (1907) i, prema motivima narodne balade, Hasanaginicu (1911). Ljubavnim pjesništvom nastalim pod utjecajem muslimanske narodne pjesme stekao je trajnu popularnost i status barda srpskoga te bosanskohercegovačkoga pjesništva orijentalnoga ozračja.

U rodoljubnom pak pjesništvu služio se njegoševskom stiliziranom frazom u maniri devetnaestostoljetne sentencioznosti i patosa.

Pjesme je skupio u više izdanja zbirke Pjesme (1891., 1901., 1908., 1918) te u zbirci Na starim ognjištima (1913).

Umro je 2. veljače 1924. u Mostaru od tuberkuloze.

POVEZANO