Ines Kajić Bubalo, prošlogodišnja debitantica s romanom ''Krojačica'', nedavno je objavila slikovnicu ''Eko-Logi-Ja'' koja je prevedena na talijanski jezik. Priča je to o zaštiti čovjekove okoline, malenoj žabi Eko i dječaku Logiju koji putuju tramvajima europskih metropola kako bi zajedno saznali zašto su staništa za žabe ugrožena i može li se malenim vodozemcima pomoći u budućnosti.
Bljesak.info: Otkud ideja za slikovnicu ''Eko+Logi+Ja'', s kim ste je radili i kako je tekao proces?
Ideja za dječju slikovnicu bila je moja prva umjetnička zamisao koja je zajedno sa mnom naišla na stotinu prepreka do konačne realizacije.
Najduža potraga je bila za ilustratorima, koji su danas jako traženi i bukirani najmanje po dvije godine unaprijed. Suradnja sa Kristinom Franić, grafičkom dizajnericom Večernjeg lista iz Zagreba došla je na preporuku, te smo obje uzele probni period kako bismo bile sigurne da će se moje zamisli i ideje prezentirati, odnosno uklopiti u sadržaj sa njenim ilustracijama.
Slikovnica ''Eko+Logi+ja'' jedinstveno je umjetničko štivo u svijetu, jer niko prije mene nije spojio simbole urbanih metropola sa pitanjem čistog okoliša, kroz zamišljeno putovanje radoznalog dječaka i zabrinute žabe.
Ilustratorica Franić napravila je posao hvale vrijedan, te sam sigurna kako će joj naša suradnja biti odskočna daska za dalje velike uspjehe.
Bljesak.info: Otkuda prijelaz s romana na potpuno drugačiju formu?
Oduvijek sam željela pisati za djecu, biti dječji pisac, ali biti žena umjetnica nikad nije bilo lako i jednostavno, pa čak ni danas. Mogu slobodno kazati kako ne postoji pisana forma teksta koja bi za mene bila izazov.
Napisala sam roman od 500 strana koji je nagrađen, ali sam evo izdala i slikovnicu na koju sam neizmjerno ponosna. Pišem od najranije dobi, bavila sam se novinarstvom, PR-om, radila na radiju i televiziji, pisala za dnevne novine i magazine, snimala dokumentarce...
Svoje slobodno vrijeme koristim kako bih stvarala i pisala. To je zahtjevan i težak put.
Bljesak.info: Eko+Logi+Ja je prevedena na talijanski. Kako je došlo do promocije slikovnice u Rimu, kako je prihvaćena i da li postoje ponude za daljnje prijevode na strane jezike?
U saradnji sa bh. udruženjem ''BiH u srcu'' u Rimu koji vodi Fatima Neimarlija i osnovnom školom ''Dante Alighieri'' organizirali smo promociju slikovnice za IIIC razred, zadnjeg dana škole.
Reakacije su pozitivne, posebno od roditelja učenika, ali i profesori su bili iznenađeni sadržajem i kvalitetom slikovnice. Na italijanski jezik prevod je napravila prof. Neimarlija, a ovaj međunarodni projekt u kojem su učestvovali kreativci iz BiH, Hrvatske i Italije nastavlja svoj put.
Moja dugogodišnja prijateljica, Mostarka Eleda Hasanagić Lopez koja već dugi niz godina živi u Španiji prevest će slikovnici na španjolski koji je prošle godine postao svjetski jezik broj jedan i iza sebe ostavio engleski. Obje smo uvjerene kako će se ova nesvakidašnja mostarska slikovnica već na prvi pogled svidjeti Španjolcima.
Bljesak.info: Prošle godine ste objavili svoj prvijenac, roman ''Krojačica'', i Mostar je, takoreći, glavni lik romana. Da li ste kroz likove ispisali svoju intimnu priču o Mostaru ili ste se više oslanjali na povijesne činjenice?
Roman ''Krojačica'' od početka do kraja govori o ljubavi prema gradu Mostaru i to je istinska posveta svima onima koji su prije mene ili vas pronijeli slavu o Mostaru širom svijeta. Mostarci bilo gdje da se nalaze, privrženi su obalama Neretve i Starom mostu, s tim se osjećajem rodite.
To je priča o neimaru Hajrudinu koja je prvi put nakon 400 godina zapisana, to je priča o ljubavi između slavnog pjesnika Alekse Šantića i Anke Tomlinović, to je priča o mladom Ivi Andriću obojena mojom maštom, to je, na koncu, priča o Mostaru kakvog svi volimo. Nadam se da će ''Krojačica'' naći svoj put do mlađih generacija. To je moja želja.
Bljesak.info: Mostar se često romantizira od strane onih koji već duže vrijeme ne žive u njemu. Kakav je vaš odnos s ovim gradom i, obzirom da puno putujete, na čemu bi današnji ljudi koji čine ovaj grad mogli poraditi u cilju što kvalitetnijeg naslijeđa koje će ostaviti budućim generacijama?
Trenutno živim u Rimu, vječnom gradu, koji uspješno turistima prezentira svoju kulturnu baštinu i koji je našao model da njegove skute nisu uske ni za koga. Spoj je to različitih kultura koje se svakodnevno isprepliću i nadopunjuju, pa gledajući trenutno iz ove perspektive željela bih da Mostar u budućnosti što više poprimi obrise Rima.
Bljesak.info: Poznajete li suvremenu književnost regije, njene autore i, ako poznajete, što/koga najradije čitate?
Ove se godine najviše bavim engleskim piscima, spisteljicama, posebno Jane Austen, kinematografijom Guy Ritchiea, likovnim postignućima i biografijom Williama Turnera, kriminalističkim romanima Doylovog Sherlock Holmesa.
Regionalne pisce pratim putem društvenih mreža, ali i dalje sam posebno ponosna na pisce i pjesnike iz mog okruženja, posebno iz Mostara i Stoca.
Bljesak.info: Na čemu trenutno radite i što novo možemo očekivati od vas?
U završnoj sam fazi s dokumentarcem ''Signal nade'' o sudbini ratnog studija Mostar. Biće to dokumentarac koji će ostati kao uspomena na jedno teško vrijeme u kojem su živjeli moji sugrađani, pa i ja sama. Sigurna sam kako ga s nestrpljenjem očekuje moja ekipa s kojom ga završavam.
Napravila sam kostur za budući roman, rimski triler za kojeg inspiraciju crpim iz knjiga i filmova engleskih velikana. Biće to prava rimska poslastica za obožavatelje krimića, u koji ću vješto ugraditi elemente liskaluka.
