Knjiga Kule na području Mostara autora prof. dr. Faruka Taslidže i Ahmeta Kurta, u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, bit će predstavljena 28. lipnja 2025. godine u 21 sat u Centru za kulturu Mostar. Djelo donosi znanstveni prikaz stambeno-fortifikacijskih objekata iz osmanskog doba, a na promociji će govoriti dr. Sedad Bešlija, Azem Feriz, MA, autori knjige te moderatorica Bea Balta Manjgo, MA.
Autori Faruk Taslidža i Ahmet Kurt u svojoj novoj knjizi Kule na području Mostara – stambeno-fortifikacijski objekti iz osmanskog doba znanstveno su obradili jedan zanemaren, ali izuzetno važan segment povijesti i kulturne baštine Mostara i Hercegovine. Knjiga je izdana u suradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod”, Gradsko društvo Mostar.
Za razliku od poznatih gradskih bedema i kula u zoni Starog mosta, koje nisu predmet ovog izdanja, knjiga se fokusira na manje poznate stambeno-fortifikacijske objekte, kule, koje su služile i kao obrambene građevine i kao domovi uglednih mostarskih obitelji. Ove kule bile su najčešće smještene na desnoj obali Neretve, koja je bila izloženija napadima iz pravca Dalmacije.
"Gradnja stambeno-fortifikacijskih objekata (kula) u ruralnim sredinama Hercegovine uobičajena je pojava sigurno već od početka 17, a zatim i tokom 18. i 19. stoljeća," navode autori.
Na području današnjeg Grada Mostara evidentirane su 49 kule, no čak 28 njih više ne ostavlja nikakav fizički trag. Samo su tri kule u (nestručno) preuređenom stanju, dok je tek jedna, Džabića kula, uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
"Sve ukazuje da je nužno aktiviranje postojećih nadležnih institucija kulture. Samo uz njihov maksimalan doprinos mogu se zaustaviti navedeni negativni trendovi i spasiti barem ostaci ostataka naše vrijedne baštine iz osmanskog doba."
Autori su prikupljenu građu predstavili kroz sedam topografskih i ekonomskih cjelina, pružajući čitateljima jasan uvid u vojnu, stambenu i društvenu ulogu kula tog vremena. Knjiga je pisana pristupačnim, a istodobno akademski utemeljenim stilom, uz obilje ilustracija, fotografija i karata koje dodatno olakšavaju razumijevanje arhitektonskih i povijesnih aspekata.
Posebnu vrijednost knjizi daje i njezino dvojezično izdanje (bosanski/engleski), što omogućava dostupnost široj, međunarodnoj čitateljskoj publici. Engleski prijevod potpisuje Senada Kreso.
Djelo obuhvaća 200 stranica formata 210x250 mm, tiskano u boji na finom 135-gramskom papiru, a sadrži stotinjak fotografija, crteža i karata koje dodatno obogaćuju sadržaj.
