Miroslav Krleža najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti a po mnogima i najveći pisac 20. stoljeća je rođen na današnji dan 1893 godine u Zagrebu.
Ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju.
Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....).
Rani utjecaji obuhvaćaju skandinavske dramatike kao Ibsena i Strindberga i filozofa Nietzschea, kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički uradci Krausa, Rilkea i romaneskno djelo Prousta.
Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti.
Oko Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u društveni sustav. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava.
Piščev politički angažman je do sada uglavnom negativno utjecao na vrijednovanje njegovog djela jer je u prvi plan stavljao socijalnu dimenziju i samostvoreni "image" Krleže kao ikonoklasta i revolucionarne figure.
No, kako je vrijeme pokopalo komunističku ideologiju i Krležine iluzije utkane u nju, tako je i njegov opus u dobroj mjeri ostao u sjeni politizacije, i tek u novije doba dobija realniju procjenu koja se postupno oslobađa od ideologizacije.
Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. vijeka, mahsuz u žanrovima poezije ("Balade Petrice Kerempuha"), romana ("Na rubu pameti"), eseja ("Eseji") i dnevničko-memoarske proze ("Davni dani").
Desetljeća Krležina stvaralaštva obilježila su 20. stoljeće, značila pravu razdjelnicu, tematsku, ideološku i estetsku mjeru svega što je napisano u tom razdoblju u hrvatskoj književnosti.
No, u skladu s njegovim geslom da je cijeli život pjesma bez poante, Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek 20 godina nakon njegove smrti.
U čast Krleži najpoznatija tražilica na svijetu, Google, jutros je osvanula s nikim drugim doli Petricom Kerempuhom u glavnoj ulozi.
Na stranicu koju dnevno posjećuje stotine milijuna ljudi Google.hr je danas posvetio hrvatskom književniku Miroslavu Krleži i protagonistu Petrici Kerempuhu koji je naslikan kako ispod stabla svira gitaru.
Kliknete li na isto, Google vas vodi na Wikipediju i biografiju 'vodećeg jugoslavenskog i hrvatskog književnika'. Uistinu velika čast.
