U prostorijama Franjevačkog samostana u Mostaru večeras je predstavljena nova knjiga "Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada", značajan dvojezični zbornik koji tematizira djelovanje hrvatskih intelektualaca i disidenata u kontekstu bivše Jugoslavije.
Zbornik je rezultat zajedničkog rada troje urednika, Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza, koji su u knjizi objedinjeno prikazali višegodišnje napore hrvatskih pojedinaca u borbi za nacionalni identitet i slobodu izražavanja unutar represivnog jugoslavenskog sustava.
Na promociji su, uz brojne uzvanike, o knjizi govorili fra Jozo Grbeš iz Hercegovačke franjevačke provincije te urednici i autori Luka Knez i Julienne Eden Bušić.
Fra Jozo Grbeš istaknuo je simboliku knjige u kontekstu borbe pojedinca protiv moćnih sustava:
"Ova knjiga s jedne strane pokazuje opakost velikih sila, velikih interesa i velikih obmana, te s druge strane maloga Davida, maloga čovjeka, koji se boji za pravo za život, na ime, na obično postojanje. Taj mali čovjek samo je želio biti Hrvat koji može reći, kako su to meni često puta rekli, samo da sam mogao reći: 'Ja sam iz Hrvatske i Hrvatska je moja domovina'."
Autor Luka Knez osvrnuo se na način na koji je hrvatska borba za samostalnost bila percipirana na Zapadu:
"Jasno nam je svima zašto pojedinci s ovih prostora govore pozitivno danas o Jugoslaviji. Iz vrlo jednostavnog razloga , govore pozitivno jer su od nje imali koristi. Međutim, postavlja se pitanje: Zašto se i dan danas na Zapadu o Hrvatima govori kao o jednom plemenskom narodu koji je vođen vjerskom mržnjom, silnim nacionalizmom i tako nadalje?"
Zbornik tematizira doprinos istaknutih hrvatskih disidenata, među kojima su Vlado Gotovac, Franjo Tuđman, Bruno Bušić, Ivan Zvonimir Čičak, Dražen Budiša, Petar Šegedin i Marko Veselica.
Julienne Bušić osvrnula se na slabu medijsku reakciju Zapada nakon atentata na Brunu Bušića:
"Vijest o atentatu na Brunu Bušića tada je objavljena samo u Parizu i Londonu, gdje je Bušić tada živio, i to samo na par dana prije nego je pao u zaborav. U ostalim svjetskim medijima taj događaj nije ni objavljen ili je samo usput spomenut. Od tada je prošlo gotovo 50 godina, a još nikakvih knjiga, članaka, filmova i tako dalje o atentatu na Brunu Bušića, osim naravno u Hrvatskoj i hrvatskom jeziku."
Knjiga je objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, s ciljem dopiranja do međunarodne znanstvene javnosti i rasvjetljavanja hrvatske borbe protiv jugoslavenskog komunizma i velikosrpskog režima.
Korišteni izvori u zborniku detaljno prikazuju intenzitet represije prema hrvatskim disidentima, čineći ovu publikaciju važnim doprinosom političkoj i intelektualnoj povijesti te razumijevanju represivnog aparata bivše države.
