Za ovim sočnim voćem posežemo tijekom toplih ljetnih mjeseci kada im je i sezona, jer tada potpuno možemo uživati u njegovoj najboljoj kvaliteti i nutritivnim vrijednostima.
Marelica potječe iz Kine, odakle se prvo proširila u Armeniju, zbog čega nosi i botaničko ime Prunus armeniaca, a danas se uzgaja u mnogim zemljama diljem svijeta.
Ovo voće obiluje važnim vitaminima, osobito vitaminima A i C, ali i E i K, kao i nizom minerala i antioksidansa koji doprinose očuvanju zdravlja i vitalnosti.
Marelice pripadaju porodici ruža, rodu Prunus, i bliske su rođakinje breskve, šljive i badema.
Plodovi su im žuti, narančasti, pa i crveni, na dijelovima koji su bili najizloženiji suncu. U sto grama ploda marelice ima samo 48 kalorija.
Uz to, ovo je voće 86 posto voda, 11 posto ugljikohidrata, jedan posto proteina i manje od jedan posto masnoća. Jedemo ih svježe i sušene, a mnogi obožavaju i džem od ovih voćnih slastica.
Poznate su mnoge zdravstvene dobrobiti marelice. Može pomoći u tretiranju loše probave, zatvora, groznice, kožnih bolesti, anemije.
Nadalje, može biti od pomoći u poboljšanju srčanog zdravlja, snižavanju razine kolesterola, sprečavanju slabljenja vida, skidanju suvišnih kilograma, ublažavanju dišnih tegoba, jačanju kostiju, liječenju dišnih tegoba te u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu.
Smatra se da je odlična za njegu kože, pa je čest sastojak kozmetičkih proizvoda.
Je li moguće da jedno voće, ma koliko lijepo i ukusno bilo, ima toliko djelovanja? Ako se pogleda sastav marelice, odgovor glasi: moguće je.
Marelica sadrži vitamine A, C, E, K i niacin (B3) u značajnim količinama, kao i druge vitamine u tragovima (manje od pet posto preporučenog dnevnog unosa), a od minerala tu su kalij, bakar, mangan, magnezij i fosfor.
Kao i većina voća, vrlo dobar su izvor prehrambenih vlakana, a dobar dio zasluga za zdravlje dolazi od obilja antioksidansa koje sadrže.
Uz vitamine C i A, odnosno beta-karoten koji je njegov prekursor, marelice sadrže i druge važne antioksidanse.
Spomenimo moćni likopen, jedan od karotenoida, pigmenata koji voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju.
U sastavu marelica je i mnoštvo flavonoida. Prehrana bogata flavonoidima i drugim tipovima polifenola povezana je sa smanjenjem pojavnosti srčanih bolesti kod ljudi, kao i s drugim zdravstvenim dobrobitima.
Neki od antioksidansa u sastavu marelice su kvercetin, proantocijanidini, katehini, epikatehini, galična kiselina, kavena kiselina, kumarična kiselina, ferulična kiselina.
Zaslužni su za neke od specifičnih učinaka koje možemo zahvaliti marelicama, a njihovim navođenjem tek ćemo malo zagrepsti u golemo područje zdravstvenih dobrobiti antioksidansa.
Marelice su bogate karotenima i ksantofilima, biljnim pigmentima za koje znanstvenici smatraju da mogu pomoći u zaštiti vida od štete uzrokovane starenjem.
Primjer je lutein, jedan od pripadnika skupine ksantofila, koji, pokazuje se, ima sposobnost zaštite mrežnice, dijela oka u kojem se svjetlosni signal pretvara u električni impuls, od štete uzrokovane plavim svjetlom.
Nadalje, znanstvenici su dokazali vezu između redovitog jedenja voća i manjeg rizika za gubitak vida sa starenjem; ovo je primijećeno kod ljudi koji jedu tri ili više serviranja voća svaki dan.
Tri porcije voća u jednom danu mogu izgledati puno, ali nije tako. Banana ujutro, nekoliko marelica za međuobrok, jogurt kojem ste dodali pola šalice bobičastog voća – i to je to.
Ovo je voće i snažan prehrambeni izvor katehina, široke skupine flavonoida kakve sadrži i zeleni čaj. Iz jedne jedine marelice, koja prosječno teži 35 grama, dobit ćete čak četiri do pet miligrama katehina, fitonutrijenta koji ima moćno protuupalno djelovanje.
Znanstvenici su otkrili da katehini mogu potisnuti aktivnost enzima ciklooksigenaze-2 (COX-2), što je jedan od kritičnih koraka u upalnom procesu.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da hrana bogata katehinima može zaštititi krvne žile od štete izazvane upalom, što vodi i do bolje kontrole krvnog tlaka.
Visok udio prehrambenih vlakana u marelicama većini ljudi pomaže u podržavanju zdrave probave.
Oko polovice vlakana iz marelice topivo je u vodi, a taj oblik vlakana može pomoći u kontroli razine kolesterola u krvi.
Kod kupnje birajte plodove bogate narančaste boje, izbjegavajte blijedožute.
Plodovi trebaju biti blago mekani; ako su prečvrsti, to može biti znak da nisu dozreli na grani, a voće koje je dozrelo na grani uvijek ima bolji okus od onog koje sazrijeva nakon berbe. Uostalom, zrelo voće bogatije je antioksidansima.
Koštice marelica u nutritivnom smislu slične su orašastim plodovima – bogate su zdravim masnoćama, sadrže vlakna i željezo.
U nekim područjima središnje Azije i Sredozemlja zamjena su za bademe, čije su marelice, kako smo vidjeli, bliske rođakinje. Njihovo ulje široko se primjenjuje u kozmetici.
Smatra se da njihov aktivni sastojak amigdalin pomaže u liječenju raka i uništavanju kanceroznih stanica, a neki ga proizvođači nazivaju vitaminom B17.
No, antikancerogeno djelovanje amigdalina nije dokazano, ali poznato je da se ovaj spoj pretvara u opasni otrov cijanid i to vrlo brzo nakon jedenja, već u želucu.
Tijelo može preraditi male količine cijanida, no jedenje većih količina može biti kockanje sa zdravljem, jer mogu biti vrlo opasne te u najtežim slučajevima imati smrtni ishod.
Dansko istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da je sigurna količina za odraslu osobu 0,37 grama, odnosno tri manje koštice, piše Živim.
Prekoračenje može izazvati nuspojave kao što su vrtoglavica, mučnina, povraćanje. Kod osoba koje uzimaju puno vitamina C mogućnost trovanja je povećana.
