Plaće rasle 95 posto, a ćevapi poskupjeli 240 posto: Mostar nekad i danas

Koliko se promijenio život u Mostaru u samo deset godina? Odgovor se može pronaći i na starom jelovniku jednog mostarskog ugostiteljskog objekta. Dok su 2016. godine veliki ćevapi s kajmakom koštali pet maraka, danas njihova cijena na dostavnoj platformi doseže 17 KM. Pileća salata poskupjela je s pet na 18 maraka, a tjestenina carbonara sa šest na 18 KM. U istom razdoblju rasle su i plaće, ali ne dovoljno da prate poskupljenje svih jela.

Stari dostavni jelovnik mostarske Makaene iz 2016. godine zanimljiv je podsjetnik na vrijeme kada se za desetak maraka mogao naručiti konkretan obrok, a za pet maraka pojesti velika porcija ćevapa ili nekoliko drugih jela iz ponude.

Deset godina poslije, usporedba tadašnjih cijena s onima koje se u 2026. pojavljuju na dostavnoj platformi pokazuje koliko se promijenila cijena prehrane.

Nekadašnjih pet maraka za velike ćevape s kajmakom pretvorilo se u 17 KM, što je povećanje od čak 240 posto.

Pileća salata, koja se na starom jelovniku nudila za pet maraka, sada stoji 18 KM, odnosno 260 posto više.

Tjestenina carbonara poskupjela je sa šest na 18 maraka, dok se za pizzu promjera 32 centimetra umjesto nekadašnjih šest danas izdvaja 13,50 KM.

Meso, lignje i piletina dvostruko skuplji

Značajne promjene vidljive su i kod mesnih jela.

Pileći file, koji je 2016. koštao osam maraka, danas je prema uspoređenom cjeniku 16 KM.

Cordon bleu poskupio je s deset na 20,50 KM, a svinjski vrat s deset na 19,50 KM.

Među najvećim razlikama ističu se lignje, čija je cijena porasla s deset na 25 maraka, odnosno za 150 posto.

Pide, koje su prije deset godina koštale pet maraka, sada se nude za 11 KM.

Usporedba devet jela za koja su dostupne cijene iz obje godine pokazuje da je njihova ukupna vrijednost porasla sa 65 na 158,50 KM, odnosno za gotovo 144 posto.

Pritom treba naglasiti da su cijene iz 2026. preuzete s dostavne platforme, pa se mogu razlikovati od cijena izravno u ugostiteljskom objektu. Također, nisu neovisno potvrđene eventualne promjene u veličinama porcija i sastavu pojedinih jela.

Plaće gotovo udvostručene, ali što se može kupiti za njih?

Usporedba cijena hrane dodatno dobiva na težini kada se pogleda kretanje prosječnih plaća.

Prema službenim statističkim podacima, prosječna neto plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji 2016. godine iznosila je 928 KM.

U srpnju 2026. prosječna neto plaća u HNŽ-u dosegnula je 1.810 KM.

To znači da je u promatranom razdoblju nominalno porasla za približno 95 posto.

Rast primanja na prvi pogled djeluje značajno, ali usporedba s pojedinim ugostiteljskim cijenama otkriva drukčiju sliku.

Dok su plaće gotovo udvostručene, veliki ćevapi s kajmakom poskupjeli su za 240 posto, carbonara za 200 posto, a pileća salata za 260 posto.

Primjerice, prosječna neto plaća u HNŽ-u 2016. godine vrijedila je koliko i približno 185 tadašnjih porcija velikih ćevapa po pet maraka.

U 2026. godini, uz cijenu od 17 KM i prosječnu plaću od 1.810 KM, isti izračun daje oko 106 porcija.

Drugim riječima, unatoč većoj plaći, kupovna moć mjerena tim konkretnim jelom znatno je manja.

Naravno, ovo ne znači da je ukupna kupovna moć stanovništva pala u istom omjeru jer ona ovisi o cijelom nizu proizvoda i usluga, a ne samo o cijeni ugostiteljskih obroka.

Poskupjeli i meso, namirnice i svakodnevni život

Rast cijena u ugostiteljstvu dio je znatno šireg procesa poskupljenja koji je posebno ubrzan nakon 2021. godine.

Povećane cijene mesa, mliječnih proizvoda, jestivog ulja, energije i drugih osnovnih namirnica utjecale su i na poslovanje restorana, pekarnica i objekata brze prehrane.

Primjerice, u analizi cijena osnovnih proizvoda u BiH koju je u ožujku 2026. objavio N1 navodi se usporedba mljevenog mesa koje je 2016. koštalo oko 6,50 KM po kilogramu, dok je u promatranom primjeru iz 2026. njegova cijena dosegnula 21,45 KM.

Iako se cijene razlikuju ovisno o trgovini, kvaliteti proizvoda i razdoblju kupnje, takvi primjeri pokazuju koliko su troškovi nabave namirnica postali važni za ugostiteljski sektor.

Uz namirnice, poslovanje opterećuju i troškovi rada, električne energije, najma prostora, prijevoza i drugih usluga.

Ipak, to ne znači da se svako pojedinačno poskupljenje može objasniti samo inflacijom. Na konačnu cijenu utječu i poslovna politika, tržišna potražnja, način prodaje i moguće naknade dostavnih platformi.

Za četveročlanu obitelj potrebno više od 3.500 KM

Koliko je svakodnevni život postao skup pokazuje i sindikalna potrošačka košarica.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu 2026. iznosila je 3.565,70 KM.

U nju su uključeni troškovi prehrane, stanovanja, komunalnih usluga, higijene, prijevoza, obrazovanja, odjeće i održavanja kućanstva.

Samo prehrana činila je nešto više od 46 posto ukupne vrijednosti košarice.

Kao povijesna usporedba, u jednoj analizi životnog standarda za studeni 2016. troškovi košarice procijenjeni su na 1.521 KM mjesečno. Međutim, budući da metodologije izračuna nisu nužno jednake, te iznose ne treba izravno tumačiti kao preciznu stopu poskupljenja.

Podaci ipak pokazuju snažan pritisak svakodnevnih troškova na obiteljske proračune.

Deset godina razlike na jednom jelovniku

Usporedba mostarskih cijena iz 2016. i 2026. godine nije samo priča o jednom ugostiteljskom objektu.

Ona je zanimljiv prikaz promjena kroz koje je prošlo gospodarstvo Bosne i Hercegovine, ali i svakodnevica građana.

Prije deset godina pet maraka bilo je dovoljno za veliku porciju ćevapa s kajmakom, dok danas za isti iznos nije moguće kupiti ni trećinu takve porcije po uspoređenoj cijeni.

Plaće su u međuvremenu značajno porasle, ali su pojedina jela i osnovne namirnice poskupjeli još snažnije.

Stari jelovnik tako postaje svojevrsna vremenska kapsula koja pokazuje ne samo koliko danas plaćamo hranu nego i koliko se promijenila vrijednost novca u svakodnevnom životu.

I dok se deset godina na kalendaru možda ne čini mnogo, razlika između pet i 17 maraka za porciju ćevapa govori dovoljno.