Dana 29. studenog slavio se za vrijeme socijalističke Jugoslavije Dan Republike, jer je na taj dan 1943. održano drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem je AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim tijelom naroda Jugoslavije.
Zasjedanje je održano u Jajcu, u nazočnosti 142 delegata. Povodi zasjedanju bili su Saveznički uspjesi na više bojišta, uključujući kapitulacija Italije, istiskivanje snaga Osovine iz Afrike te uspješne kontraofenzive Crvene armije na Istočnom bojištu.
Riječ je o drugom zasjedanju jer se prvo dogodilo 1942. u Bihaću, gdje je stvorena osnova za ustrojavanje političkog predstavničkog tijela antifašističkih snaga na prostoru Jugoslavije, a detalje oko utemeljenja nove države i njenih predstavničkih tijela trebalo je dogovoriti upravo na drugom zasjedanju u Jajcu. U Jajcu su se okupila najvažnija tijela partizanskog pokreta uključujući Vrhovni štab NOV i POJ te Centralni komitet KPJ. Iako su partizani već tri mjeseca držali Jajce, strahovali su od mogućeg zračnog napada, pa je zasjedanje ograničeno na jednu noć, s 29. na 30. studeni, te su sva svjetla bila prigušena. Zasjedanje je održano u zgradi nazvanoj Dom kulture, koja je izvorno služila kao sjedište društva Sokol, a tijekom rata kao njemačka vojarna.
Okupile su se delegacije iz svih krajeva Jugoslavije (osim Makedonije jer se nisu uspjeli probiti kroz neprijateljske linije). Tadašnji predsjednik AVNOJ-a bio je Ivan Ribar, kojem su nedugo prije poginula oba sina (Ivo Lola i Jurica). Vrata doma bila su otvorena za sve, ali se svakoga pri ulazu temeljito pretresalo.
Govore je održalo ukupno 44 delegata uključujući Ivana Ribara, Tita i Borisa Kidriča.
Odlučeno je da će se Jugoslavija ustrojiti federalno, kao “državna zajednica ravnopravnih naroda”. AVNOJ je konstituiran kao zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, a uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremeno tijelo preko kojeg AVNOJ ostvaruje izvršnu funkciju.
Kralju Petru II. zabranjen je povratak u zemlju, a izbjegličkoj kraljevskoj vladi u Londonu oduzeto je pravo zastupanja zemlje u inozemstvu sve do kraja rata, kad je predviđen referendum o uređenju nove države. Titu su dodijeljeni naslov maršal Jugoslavije te funkcija predsjednika i povjerenika za narodnu obranu.
Usto je odlučeno da se Istra, Rijeka, Kvarner, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža priključiti Hrvatskoj, a dio Slovenskog primorja koji je pod talijanskom vlašću Sloveniji. Upravo se na ove “avnojevske” granice poziva sadašnji Ustav Republike Hrvatske.
