Veliki tjedan je liturgijsko vrijeme u kojemu kršćani slave muku, smrt i uskrsnuće Isusa iz Nazareta.
Vazmeno trodnevlje počinje misom Velikog četvrtka, nastavlja se liturgijom Gospodinove muke na Veliki petak kada vjernici napuštaju crkvu u tišini iščekujući slavlje Gospodinova uskrsnuća. Onda na Veliku subotu, kad zađe Sunce, Crkva se ponovno okupljaju proslaviti završni i najveći trenutak Vazmenog trodnevlja – uskrsnuće Isusa Krista. Vazmeno trodnevlje može se usporediti s trodnevnim maratonom. Ovaj kratki vodič pomoći će vam da što sabranije i potpunije doživite liturgiju Velikog tjedna.
Veliki četvrtak
Misa na Veliki četvrtak još se naziva i Misom Gospodnje večere. Ova misa podsjeća vjernike na Posljednju večeru kad je Isus zajedno sa svojim učenicima slavio Pashu. U obredima Velikog četvrtka ističu se dva čina: pranje nogu i slavlje Euharistije.
Isus je na svojoj Posljednjoj večeri oprao noge svim svojim učenicima. Čin pranja nogu podsjeća na služenje i na to da vjernici budu od pomoći jedni drugima u svakodnevnom životu.
Obred pranja nogu može se izvesti na više načina. U nekim crkvama je običaj da svećenik koji predvodi obrede dvanaestorici ljudi, koji predstavljaju apostole, opere noge. U nekim drugim župama cijela se zajednica poziva na pranje stopala jedni drugima. Bilo kako bilo, ovaj obred nas podsjeća na Isusov poziv da slijedimo njegov primjer služenja drugima.
Slavlje svete euharistije i euharistijska procesija
Na svojoj posljednjoj večeri, Isus je također utemeljio svetu misu. Slavlje Velikog četvrtka podsjeća kršćane tko su u Isusu, te da kroz slavlje sakramenta euharistije shvate da postaju još sličniji Isusu Kristu. Na koncu obreda Velikog četvrtka, nema završne molitve.
Kad se euharistijsko slavlje privede kraju, počinje euharistijska procesija (Kristovo se tijelo prenosi, te se čuva u obližnjoj kapelici). Ova procesija iz crkve u kapelicu podsjeća vjernike na Isusovo vrijeme u Maslinskom vrtu, gdje se molio prije svoje osude.
Cijela je zajednica pozvana pridružiti se procesiji, te u tihoj molitvi štovati Isusa u Presvetom oltarskom sakramentu. Nakon što se zatvori svetohranište, okupljena zajednica odlazi u tišini i sutra se vraća na obrede Velikog petka.
Veliki petak: liturgija Gospodinove muke
U ovom svečanom slavlju, vjernici se prisjećaju se Isusove muke i smrti. Slavlje Velikog petka sastoji se od tri obreda: navještaj Muke po Ivanu, čašćenje križa i sveta pričest, koja je za ovaj obred pripremljena večer prije (Veliki četvrtak). Na Veliki petak nema svete mise.
Nakon navještaja Muke po Ivanu, slijedi obred čašćenja križa. Čašćenje križa podsjeća kršćane da je upravo preko ovoga križa došlo uskrsnuće. Ljudi na različite načine časte Gospodinov križ: jedni ljube križ, drugi kleče pred križem, a treći ga žele dodirnuti.
Jedan od značajnijih dijelova obreda Velikog petka jest i sveopća molitva koja se sastoji od deset zaziva. Cijela se Katolička Crkva koristi istom sveopćom molitvom od deset zaziva u kojima se moli za Crkvu, za jedinstvo svih kršćana, za Židove, za one koji ne vjeruju u Isusa ili u Boga, za one koji se bave javnim poslovima, za one koji pate ili se nalaze u teškim životnim trenucima.
Velika subota: vazmeno bdijenje
Slavlje vazmenog bdijenja donosi cijelu priču kršćanskog spasenja: od stvaranja do uskrsnuća. Vazmeno bdijenje započinje blagoslovom vatre i paljenjem Uskrsne svijeće (velika svijeća koja kroz cijelu godinu stoji na vidljivom mjestu u crkvi), te se nastavlja pjevanjem Egzulteta odnosno Hvalospjeva Uskrsnoj svijeći, liturgijom Riječi koju čine od devet čitanja i sedam pripjevnih psalama, te slavljem Euharistije.
