Tijekom 2024. godine Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH, jedno od rijetkih u našoj zemlji koje je bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele zemlje. Propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, skoro polovina ispitanih izjasnila se da ih politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju, a treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene. Isto tako, politika više zanima mlade u starijim dobnim grupama, dok mlađi većinom ne iskazuju nikakav interes za politikom "smatrajući da su previše mladi da bi se time bavili".
Najčešći politički anganžman mladih je glasanje na izborima. Na posljednjim izborima (2024.), prema podacima CIK-a, glasalo je 45,3% mladih, a dvije godine ranije na Općim izborima, svoje pravo glasa iskoristilo je više od 47% mladih iz BiH. Očigledno je da je tokom posljednjih izbornih ciklusa prisutan trend pada broja mladih koji izlaze na izbore.
Tijekom razgovora s mladima konstantirano je da je njihov motiv za izlazak na izbore ispunjavanje građanske dužnosti i potreba za promjenom, ali postoje i mladi koji su potvrdili da glasaju zbog "straha da njihov glas ne završi negdje drugo". Mladi koji ne učestvuju u izbornom procesu su maloljetni ili su demotivirani ponudom u političkoj paleti kandidata i stranaka za koje su mogli glasati.
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiraju se najviše putem internetskih portala (76,7%), kao i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Prema rezultatima istraživanja, više od trećine mladih ne čita programe stranaka prije glasanja, a kao jedan od razloga navode da ih nema svrhe čitati jer "znaju da stranke ništa od toga neće ispuniti".
Na pitanje u kojoj mjeri se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima njihovih roditelja, dvije od pet mladih osoba (41,2%) izjavile su da se donekle ili u potpunosti slažu s izjavom da se njihova politička uvjerenja podudaraju s političkim uvjerenjima njihovih roditelja. U ovom slučaju, žene su u nešto većoj mjeri u odnosu na muškarce izjavile da se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima roditelja.
S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a kako bi dao najbolje rezultate, jedan je od zaključaka istraživanja političke pismenosti mladih koje je Institut proveo uz podršku Ambasade Švedske u BiH (SIDA).
