Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine bio je važan praznik u socijalizmu

Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine je bio državni praznik u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, koji se proslavljao 27. srpnja.

Dan ustanka obilježavao je godišnjicu oružane akcije koju su prije 85 godina, 27. srpnja 1941. godine izveli gerilski odredi u Bosanskoj krajini. Oni su tada, uz pomoć seljaka iz okolnih mjesta, napali i zauzeli Drvar i Bosansko Grahovo, uništili žandarmerijske stanice Oštrelj, Manastir Rmanj, Potoke, Grkovce i razbili nekoliko manjih odreda ustaša, žandara i domobrana koji su pokušali od Srnetice, duž željezničke pruge, prodrijeti u Drvar.

Kasnije, krajem srpnja i početkom kolovoza narodni ustanak, pod rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, dobio je masovnije razmjere i proširio se na istočnu Bosnu i Hercegovinu.

U vrijeme SFRJ slika "Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine" bila je idealizirana i nije se spominjalo da je na isti dan, kao neselektivna ustanička osveta za ustaške zločine, izvršen pokolj Hrvata u Bosanskom Grahovu i pokolj kod Drvara.

Poslije raspada SFRJ, 1991. godine, ovaj praznik je ukinut, a današnja Bosna i Hercegovina službeno ne proslavlja ni jedan dan kao Dan ustanka, dok se 27. srpnja i dalje neslužbeno proslavlja u organizaciji Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine (bivši SUBNOR BiH) i grupa građana.

Zločini koji su pretodili ustanku

Koncem svibnja i početkom lipnja 1941. godine, u Drvar su stigla dva transporta prognanika. U prvom je bilo oko tristo osoba, iz okoline Bihaća i pograničnih naselja Like, žena djece i iznemogli staraca, jer su ustaše odrasle i sposobne muškarce izdvojile i pobile.

U drugom je bilo oko 350 Slovenaca iz okoline Maribora odakle su prinudno iseljavani. Ubrzo potom, ustaše su započele teror i u samom Drvaru.

Od 13-14. VI. 1941, pohvatana je veća grupa srpskih muškaraca u Drvaru odakle je sprovedena u ustaški zatvor u Bosanskom Petrovcu. Nakon mučenja u zatvoru, ustaše su najveći broj uhapšenika odveli na stratište kod Risovačke pećine, gdje su ih pogubili 18. juna 1941. NDH izvori spominju ubojstvo od 25 do 32 Srba na lokaciji Risovačke jame.

Dana 25. svibnja 1941 uhićeno je oko 60 srpskih muškaraca u Drvaru, a sprovedeni u ustaški zatvor u Bihaću, odakle su krajem lipnja 1941. odvedeni na stratište na Garavicama gdje su ubijeni.

U drugoj polovini srpnja 1941. godine, u selo Očijevo kod Drvara su došle ustaše, pokupile grupu ljudi koje su mogle uhapsiti, i otjerale u Kulen Vakuf. U zatvoru je bilo još mnogo ljudi iz drugih sela. Na posljetku su ih dotjerali blizu sela Borićevac do tamošnje jame gdje su pobijeni.

Organizacija ustanka

S obzirom na ovo sve masovnije ubijanje civila odlučeno je da se pristupi formiranju ustanički odreda. Formiranje gerilskih odreda vršeno je u najvećoj tajnosti. Ustaška vlast je naslućivala da se oko Drvara nešto događa i pokušala je da to osujeti. 23. srpnja uputila je nekoliko stotina pisanih poziva viđenijim ljudima iz Drvara i okolnih sela da se odmah jave.

U strahu od privođenja, u Drvaru su radnici napustili tvornice i u njih se više nisu vraćali. Sljedećeg dana ustaške patrole su na ulicama uhitile 30 ljudi, otjerali ih u Kulen Vakuf i pobili.

Stožer gerilskih odreda za srez Bosansko Grahovo i okolinu formirao je gerilske postrojbe. Iz Drvara i okolnih sela formirano je 9 takvih postrojbi s oko 800 boraca.

Gerilski odredi su bili različitog brojnog stanja što je zavisilo od veličine terena sa koga su popunjavani i oružja sa kojim se raspolagalo. Njihov prvobitni zadatak bio je sprječavanje ustašama ulazak u sela, odvođenje ljudi i pljačkanje imovine.

Zauzimanje Drvara

Napad na Drvar je bio brižljivo pripreman i detaljno razrađen. Svim gerilskim odredima sa područja Drvar-Bosansko Grahovo-Srb izdana je naredba da 27. srpnja u zoru izvrše napad na ustaške posade u Drvaru, Oštrelju, Prekaji, Trubaru, Martin Brodu, Grahovu i Srbu.

Napad ustanika na Drvar dočekan je jakom puščanom vatrom i ručnim bombama. Žestoka borba vođena je cijeli dan. Samo u borbama za Drvar i Oštrelj poginulo je 14 drvarskih boraca. Do kraja dana gerilske postrojbe, pod rukovodstvom Štaba gerilskih odreda za srez Bosansko Grahovo i okolinu, praćeni stotinama seljaka, zauzeli su Bosansko Grahovo i Drvar.

U oslobođenom Drvaru je ubrzo potom formirana Drvarska brigada, prva brigada Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije.

Drvar je do kraja rata ostao važno partizansko uporište te je čak 2/3 trajanja Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji ostao slobodan grad.

(Izvor: Wikipedia)