U Federaciji BiH provedeno je istraživanje o anemiji kod djece i žena reproduktivne dobi koje je pokazalo da je ta vrsta oboljenja prisutna kod 18,4 posto djece uzrasta do pet godina, 11,3 posto djece od pet do 15 godina, dok u skupini žena do 49 godina učestalost anemije iznosi 22 posto.
Federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović kazao je danas novinarima u Sarajevu da se, prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, učestalosti anemije od 5 do 19, 9 posto definira kao problem prisutan u blagom obliku.
''To znači da se u FBiH, stupanj pojave anemije kod djece definira kao blag, dok je kod žena umjeren na donjoj granici. Istraživanje je pokazalo i to da se u FBiH gotovo isključivo javljaju blagi do umjereni oblici tog oboljenja koji se uglavnom mogu regulirati adekvatnom prehranom, kazao je ministar Mesihović.
Anemija je oboljenje koje je u najvećoj mjeri povezano s neprimjerenom prehranom, a naročito pogađa malu djecu, djecu školskog uzrasta i žene reproduktivne dobi i predstavlja rizik za razvoj mnogih drugih oboljenja.
Ministar Mesihović kaže da je isto istraživanje pokazalo da je kod nas praksa dojenja nezadovoljavajuća i iznosi do šest mjeseci djeteta. Nezadovoljavajući je i postotak unošenja voća i povrća posebno svježeg. Svakako ne raduje ni podatak da djeca do 15 godina često konzumiraju energijom bogate, a nutritivno siromašne namirnice tj. grickalice i slatkiše koji su rizični za pojavu pretilosti.
''Podaci do kojih se došlo istraživanjem pokazuju komplementarnost i nužnost brojnih aktivnosti koje je Vlada FBiH pokrenula u proteklom razdoblju radi unapređenja prehrane. Tu se prvenstveno misli na Politiku za unapređenje prehrane djece, te Smjernice za zdravu prehranu djece predškolskog i školskog uzrasta, kazao je novinarima ministar Mesihović.
Istraživanje o anemiji kod djece i žena reproduktivne dobi u FBiH provedeno je na uzorku od oko 1.700 domaćinstava u FBiH , a obuhvaćeno je 2.390 ispitanika iz tri grupe (djeca do pet godina, od 5 do 15 i žene reproduktivne dobi od 15 do 49 godina).
Istraživanje je obuhvatilo anketiranje o navikama u prehrani, određivanje statusa hemoglobina u krvi i antropometrijska mjerenja ( visina, dužina i težina).
