Krunidbu kralja Charlesa

Zagonetni Kamen sudbine ponovno je pod svjetlima reflektora

Kamen sudbine, drevni simbol škotske monarhije stoljećima se koristio za inauguraciju kraljeva. "Kamen sudbine" ili "Kamen iz Sconea" težak 152 kilograma stigao je u subotu iz Škotske u Westminstersku opatiju u Londonu.
Lifestyle / Flash | 02. 05. 2023. u 21:20 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najzagonetniji europski kamen, koji je ujedno i mit i nacionalno blago, vraća se pod svjetlo reflektora 6. svibnja, na krunidbu kralja Charlesa III. Kamen sudbine, drevni simbol škotske monarhije stoljećima se koristio za inauguraciju kraljeva. "Kamen sudbine" ili "Kamen iz Sconea" težak 152 kilograma stigao je u subotu iz Škotske u Westminstersku opatiju u Londonu.

Simbol škotske monarhije od crvenog pješčenjaka, engleski kralj Eduard I. donio je u London kao ratni plijen 1296. godine i ugradio ga u svoje prijestolje od hrastovine. Više od 700 godina na njemu su sjedili kraljevi i kraljice, a kamen je službeno tek 1996. vraćen Škotskoj, ali uz obavezu da ga se i dalje dopremi za krunidbe.

Kad bi Kamen sudbine mogao pričati, otkrio bi i nešto više o "otmici" 1950. godine kada su ga ukrali škotski nacionalisti i vratili ga u domovinu. Četiri mjeseca kasnije je pronađen i vraćen u London. Godine 1996. odlučeno je da se Kamen iz Sconea jednom za uvijek vrati Škotskoj i danas se čuva u Edinburškom dvorcu. Upravo u toj veličanstvenoj tvrđavi koja se uzdiže iznad grada znatiželjni posjetitelji mogu vidjeti kamen u krunskoj prostoriji, piše punkufer.hr.

Podrijetlo slavnog kamena je i dalje je nepoznato. Prema jednoj od legendi, Kamen sudbine star je oko tri tisuće godina i potječe iz Palestine, ali znanstvenici smatraju kako je škotsko blago najvjerojatnije nađeno upravo u Škotskoj. Ukraden, više puta oštećen, osporavan, kao i obožavan, kultni artefakt je proživio sve i svašta.

Jedna od legendi ukazuje da je na kamenu spavao sveti Jakov, da bi kasnije iz Palestine bio odnesen u Egipat, Italiju, Španjolsku i Irsku, gdje su ga potom zaplijenili keltski Škoti.

Britanski arheolog David Breeze pobunio se protiv nagađanja da je jastuk od pješčenjaka ikada dotakla Jakovova glava. U svakom slučaju, famozni kamen i dalje budi znatiželju, kao i maštu ljudi iz cijeloga svijeta, a uskoro će ponovno dobiti svojih pet minuta medijske pozornosti.

Kopirati
Drag cursor here to close