bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Putopisna reportaža

Zadar: Grad mnoštva otoka, crkvi i zvonika

28.09.2014. u 17:21
text

Zadar sa svojih 75 tisuća stanovnika spada među veće i važnije gradove u Hrvatskoj. Svojim položajem uvijek je bio i ostao važan pomorski i trgovinski centar, njegova povijesna ljepota učinila ga je turistički privlačnim, a ljudi koji žive u Zadru mediteranski su smireni i opušteni.

Grad u kojem dominiraju stare crkve i rimska nalazišta postao je i sveučilišni grad, grad studenata, muzeja i nauke, piše Anadolija.

Tristo otoka zadarskog arhipelaga

Zadar je grad koji je do kraja Prvog svjetskog rata uživao status glavnog grada Dalmacije. Smješten je na poluotoku, na sredini Jadranske obale, i zaštićen arhipelagom otoka, od kamenog doba i predilirskih vremena do danas čovjeku je pružao idealno mjesto za život pa su se za nj otimali mnogi narodi; Rimljani, Slaveni, Avari, Turci i Mlečani.

Preko tri stotine zadarskih otoka čine jednu od najgušćih otočnih skupina na Jadranu. Osim Kornata, koji su i nacionalni park, tu su Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, Vir, Silba, Olib, Molat, Premuda, Iž i dr.

Debeli zidovi koji okružuju staru jezgru grada svjedoče da se Zadar u prošlosti štitio od pridošlica, a ono prvo što turist može primijetiti u starom gradu jesu brojni zvonici i katoličke crkve.

Stanovnici nekadašnje Jadere primili su katoličku vjeru prije doseljavanja Slavena, odnosno Hrvata, ponajprije zbog dobre pomorske komunikacije s Rimom.

Deset crkvi u staroj gradskoj jezgri

Najimpresivnija i najstarija očuvana je crkva sv. Donata iz 9. stoljeća čiji temelji sadrže velike kamene baze rimskih stupova koje su pokatoličeni stanovnici tadašnje Jadere ugradili nakon potresa koji je razorio prijašnje snažno rimsko središte.

Ispred ove kružne crkve arheološki su ostaci rimskog Foruma, a preko puta je arheološki muzej koji na tri kata čuva jednu od najljepših i najbogatijih zbirki u Hrvatskoj. Osim crkve sv. Donata, u starom dijelu Zadra ima još desetak crkvi ili crkvenih ostataka.

Tu su i katedrala sv. Stošije, crkva sv. Marije, sv. Krševana, sv. Šimuna, sv. Mihovila, sv. Dominika te mnoge druge manje i veće sakralne građevine i samostani različite starine.

Zasigurno su turistima najprimamljivije morske orgulje sagrađene na velikoj površini uz more, zajednički projekt nekoliko umjetnika koji su napravili instrument kojega sviraju morski valovi. Novim dijelom Zadra, koji se nalazi izvan starih gradskih zidina, dominiraju manje stambene kuće s dvorištima i vrtovima u kojima rastu mediteranske biljke koje štite stanovnike od vrelog ljetnog sunca.

Preko pješačkog mosta koji se nalazi nasuprot glavnom ulazu u stari grad dnevno ljeti pređe na tisuće turista koji razgledavaju grad ili dolaze na brod koji ih zadarske luke može odvesti na obližnje otoke ili na putovanje u dalja sredozemna odredišta.

Zaleđe Zadra nije stiješnjeno planinskim masivom kao kod većina primorskih jadranskih gradova, nego se iza njega prostire ravnica Ravnih Kotara iza koje je Velebit, štit ovog kraja od hladnih ličkih zima. Do grada se danas iz Zagreba stiže za tri i pol sata vožnje autocestom, a kroz Zadar prolazi i stara Jadranska magistrala.

Arbanasi, zadarski Albanci

Naselje Arbanasi koje su u prvoj polovini 18. stoljeća osnovali Albanci, doseljeni iz kraja ispod Skadarskog jezera, iz tzv. turske Albanije, nekada je bilo samostalno selo, a danas dio Zadra. Matično naselje Arbanasi sve do danas sačuvalo je albanski jezik, arbanaški govor koji pripada gegskom narječju.

Zadar kao i mnogi hrvatski primorski gradovi živi dva života: ljetni i zimski.

Jedan njegov dio odvija se ljeti, kada je grad doslovno preplavljen turistima iz svih krajeva svijeta. Pronaći prenoćište u Zadru u vrijeme sezone gotovo je nemoguće, a cijene noćenja prilično su visoke.

Cijene taksi usluge, hrane ili pića u kafićima više su tada nego primjerice u Zagrebu. Ali, kad sezona prođe i nestane gužve na starogradskim ulicama, pojedine cijene se smanjuju i prilagođavaju potražnji, sve pod direktivom gradske uprave. Zima je vrijeme kad su turisti rijetki, pa Zadrani sve pripremaju za nadolazeću sezonu, prenosi Aladolija.

Treba obnoviti brodove, modernizirati lokale i apartmane za navalu stranaca koje je u špici sezone zahtjevno sve primiti, ugostiti i osigurati da im sve funkcionira besprijekorno.

comment icon
svi komentari (0)