SAD objavio tisuće novih dokumenata o atentatu na Kennedyja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nacionalni arhiv Sjedinjenih Država u četvrtak je objavio oko 13.000 dokumenata povezanih s atentatom na predsjednika Johna Kennedyja 1963. godine, događajem koji je šokirao svijet i koji do danas potiče brojna nagađanja.

Dio otkriven u prosincu 2021.

No Bijela kuća je, zbog bojazni za nacionalnu sigurnost blokirala objavljivanje dodatnih više tisuća dokumenata o ovom dosjeu, premda ih je dio otkriven još u prosincu 2021, prenosi Hina.

Po podacima Nacionalnog arhiva sada je dostupno 97 posto od oko pet milijuna stranica dokumenata. Aktuelni američki predsjednik Joe Biden je kazao da se "ograničen" broj dokumenata ne može objaviti. Pojasnio je da je ta mjera "nužna" kako bi se spriječilo nanošenje štete vojnim snagama, obavještajnim operacijama, snagama reda ili vanjskoj politici.

Atentat na jednog od najpopularnijih američkih predsjednika 22. studenog 1963. u Dallasu, iznjedrio je brojne teorije zavjere na temelju kojih su napisane stotine knjiga i snimljeni brojni filmovi poput "JFK" (1991.) redatelja Olivera Stonea.

Trump objavio 2800 tajnih dokumenata

Godine 2017. Donald Trump je objavio 2800 dotad tajnih dokumenata o Kennedyju, nakon što je Kongres 1992. donio zakon po kojemu se svi dokumenti koji se odnose na bivšega predsjednika trebaju u cijelosti objaviti u roku od 25 godina.

Zakonom iz 1992. se obavezalo vladu da sve dokumente objavi do listopada 2017. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je jučer izdao izvršnu naredbu za posljednje objavljivanje dokumenata. Međutim, istaknuo je da će se pojedini dokumenti čuvati u tajnosti do lipnja 2023. kako bi se zaštitili od moguće štete. Iz Američkog nacionalnog arhiva su priopćili da će 515 dokumenata neće biti objavljeno te da će 2.545 dokumenata biti djelomično objavljeno.

Kennedyja ubio Lee Harvey Oswald

Istragom iz 1964. je utvrđeno da je Kennedyja ubio Lee Harvey Oswald, američki državljanin koji je živio i u Sovjetskom Savezu. Utvrđeno je i to da je djelovao sam te je nakon dva dana od uhićenja ubijen u podrumu policijske stanice u Dallasu.

Atentat na Kennedyja je razlog za veliki broj teorija zavjere. U CIA-i su jučer istakli da oni kao američka obavještajna agencija nisu angažirali Oswalda te da istražiteljima nisu krili informacije o atentatoru.

Poslije posljednje objavljenih dokumenata, postoji nada da će se više otkriti o Oswaldovim aktivnostima u Mexico Cityju u kojem je u listopadu 1963. upoznao oficira sovjetskog KGB-a. U CIA-i tvrde da su objavili sve informacije o njegovom putovanju u meksički grad.

CIA krije informacije

No, istraživači Fondacije "Mary Ferrell", koja je tužila vladu i tražila da objavi dokumente, smatraju da CIA krije informacije o Oswaldovom boravku u Meksiku. U ovoj fondaciji su uvjereni da ova obavještajna agencija nikada arhivu nije dostavila pojedine dokumente.

Prema jednom od novootkrivenih dokumenata, predsjednik Meksika je pomogao SAD-u da prisluškuju sovjetsko veleposlanstvo u Meksiku, a bez da je o tome obavijestio druge meksičke dužnosnike. Ova informacija je ranije skrivana.

U Bijeloj kući također očekuju da će se objavljivanjem dokumenata omogućiti javnosti da bolje razumije istragu o atentatu. Biden je u ukazu napisao da su "agencije poduzele sveobuhvatne napore da pregledaju komplet od skoro 16.000 zapisa koji su prethodno objavljeni u redigiranoj formi i kako bi utvrdili da više od 70 posto tih zapisa sada može biti objavljeno u cijelosti".

Iza Oswaldovog čina stoje namjere vlade

Bivši reporter lista New York Times i autor knjige "Okrutan i šokantan čin: Tajna povijest atentata na Kennedyja (A Cruel and Shocking Act: The Secret History of the Kennedy Assassination)" Philip Shenon je izjavio da bi se sada moglo saznati da li iza Oswaldovog čina stoje namjere vlade.

"Sumnjam da u ovim dokumentima postoje informacije o tome da su drugi ljudi prije atentata znali da je Lee Harvey Oswald opasan i da je možda otvoreno govorio o tome da ima namjeru da ubije predsjednika", kazao je Shenon za BBC.

Napomenuo je da se uvijek postavljalo pitanje da li su američke agencije - CIA i FBI znale da je opasan po predsjednika i da li su na osnovu tih saznanja mogle spasiti Kennedyja.