Krist u licu svake isključene osobe

Katolička mržnja zbog isprike nadbiskupa Uzinića homoseksualcima

Osim teških uvreda biskupu, katolicima je njegova isprika bila povod da mržnju prema drugima, u ovom slučaju, homoseksualcima, također, “istresu“.
Kultura / Vjera | 28. 05. 2021. u 13:33 Gloria LUJANOVIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svi smo braća (Fratelli tutti), socijalna je i treća po redu enciklika pape Franje objavljena 2020. godine koju je potpisao u Asizu, mjestu u kojem je rođen Sveti Franjo Asiški, a njena je svrha promicati želju za bratstvom i društvenim prijateljstvom u cijelom svijetu.

Kroz osam poglavlja papa Franjo piše o izgradnji boljeg, pravednijeg miroljubivijeg svijeta,  borbi za mir, protiv globalizacije ravnodušja, velikim idealima u svakodnevnim ljudskim odnosima, društvu, politici institucijama.

Papa: Krist u licu svake isključene osobe

Papa Franjo, između ostalog, ističe opasnu kulturu zidova koje podupire širenje mafija, trgovini ljudskim organima, rasizmu, 'sjenama zatvorenog svijeta', ukidanju smrtne kazne, migracijama, na koncu o tome da budemo 'dobri samarijanci', oni koji će drugima pružiti ruku, pomoći krhkima, pravu na dostojan život, a na koncu, potiče kršćane da prepoznaju Isusa Krista u licu svake isključene osobe.

Očito je na tragu te enciklike bila i nedavna reakcija riječkog nadbiskupa, mons. Mate Uzinića koji je povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije od homoseksualnih osoba „molio oproštenje koje se i dalje mogu osjećati odbačenim i od Crkve, ali i što oni i obiteljima kojima pripadaju još uvijek u Crkvi, koja kao, 'obitelj obitelji' treba biti obitelj za sve, ne mogu dobiti ono obzirno pastoralno vodstvo koje im prema 'Amoris laetitita' treba biti zajamčeno'“

“Potaknut komentarom na jednu od mojih nedavnih objava, uz današnji Međunarodni dan borbe protiv homofobije želim podsjetiti na poruku pobudnice 'Amoris laetitia', koja nam je ove godine ponovo predložena za razmišljanje i proučavanje, a koja nas u svezi s ovim pitanjem u br. 250 podsjeća da se 'Crkva mora ugledati na Gospodina Isusa, koji ide u susret svakoj osobi, bez iznimke'“, napisao je mons. Uzinić.

Kristu služe agresijom i nasiljem

U duhu 'Amoris laetitia', dužni smo, piše Uzinić, “svaku osobu, bez obzira na njezinu seksualnu orijentaciju, … poštivati u njezinu dostojanstvu i prihvaćati s poštovanjem, te … pomnjivo izbjegavati svaki znak nepravedne diskriminacije, posebice bilo koji oblik agresije i nasilja“, te dodaje kako „imamo dužnost takvim osobama i njihovim obiteljima 'zajamčiti obzirno pastoralno vodstvo tako da oni koji pokazuju homoseksualne sklonosti mogu dobiti pomoć koja im je potrebna kako bi u potpunosti razumjeli i ostvarili Božju volju u svom životu'“.

“Žao mi je što još uvijek ima katolika koji se s ovim ne slažu. I osobito što ima onih koji misle da služe Kristu i Crkvi diskriminacijom, agresijom i nasiljem, uvredama i pogrdnim komentarima na račun homoseksualnih osoba“, napisao je.

Nasilje i pogrdne komentare nije trebalo dugo čekati, pa je tako nemali broj katolika, što iz Hrvatske, što iz BiH, odlučio biskupa Uzinića proglasiti “sotonom“, “nevjernikom“, “antikristom“, a neki su ga laici u medijima pozivali “na obraćenje“. Osim teških uvreda biskupu, katolicima je njegova isprika bila povod da mržnju prema drugima, u ovom slučaju, homoseksualcima, također, “istresu“.

Napadi na biskupa

Ivo Džeba, novinar katoličkog  portala Bitno.net smatra kako je biskupov istup dobronamjerno pružanje ruke skupini ljudi među kojima ima i veliki broj vjernika koji su povjereni njegovoj pastirskoj brzini, a kojoj se nitko iz crkvene hijerarhije u Hrvatskoj, nije ovako izričito obratio.

“Nažalost, kada čitamo napade na biskupa koje je njegova izjava potaknula stječe se obrnut dojam kao da se u Crkvi u Hrvatskoj ne priča ni o čemu drugom nego o homoseksualcima. Razloge za takvo što vidim s jedne strane u želji nekih da afirmiraju svoju vjeru u suprotnosti prema ljudima iz Crkve s kojima se ne slažu, a s druge strane u tome što u našoj Crkvi u Hrvatskoj otvara premalo aktualnih tema pa kada se pojavi nešto atraktivno svi jedva čekaju uključiti se“, rekao je Džeba za Bljesak.info.

Da smo svi pred Kristom jednaki, nastavlja Džeba, vjerojatno neće zanijekati ni oni koji ne dijele Uzinićeva stajališta.

“Zašto je ta tema toliko bolna i je li Uzinić ovim potezom otvorio jedno veliku temu, a to je da smo valjda pred Kristom i za njega svi jednaki? Ipak, čini mi se da kada se spomenu homoseksualci mnogi prvo vide različite pozadinske agende koje žele manipulirati društvom“, izjavio je Džeba.

Biskup Uzinić, nastavlja Džeba, prije svega vidi ljude kojima je potrebna pastoralna skrb.

Perić kontra Uzinića

“To ne znači da nije svjestan da bi netko mogao iskoristiti njegove riječi za različite agende, ali ne dozvoljava da ga strah od toga spriječi da se obrati vjernicima kojima zasigurno znači čuti njegove riječi podrške. Ne dozvoljava da mu strah od agendi bude ispred konkretnih ljudi“, rekao je Džeba.

Na ispriku biskupa Uzinića, reagirao je Ratko Perić, biskup u miru, koji je u reakciji objavljenoj na portalu cnak.ba napisao, između ostalog, kako laici intelektualci brane Crkvu, njezin moral i vjeru od katoličkog nadbiskupa, pozivajući se pritom na reakcije nekih novinara objavljenih „kontra Uzinića''.

“Uzinić bi svojom službom jasna naučavanja trebao predstavljati Krista, a evo upao u dvoznačje pa ne razlikuje ili ne želi razlikovati udruge LGBT-a od istinski istospolnih muka kojih se takvi nositelji žele riješiti i živjeti po naravnom, Božjem zakonu“, piše Perić.

Ili se preuzvišeni Prelat, dodaje biskup u miru, namjerno upustio u takvu dvogranu igru da postigne neke druge ciljeve, umjesto da u svome crkvenom nauku bude evanđeoski i kristalno razgovijetan kako mu se dolikuje i kako se to od njega očekuje?

Aljoša Pužar, kulturolog sa Sveučilišta u Ljubljani, ističe kako Crkva kao vjekovna duhovna i politička institucija, kao mistično i stvarno tijelo u svijetu nikad nije bez većih i manjih paradoksa.

Uzinićevo svjedočenje vjere je katoličko

“Osim na samim rubovima, i među biskupima ima i zakletih konzervativaca, kao i (uvjetno rečeno) liberala. Ljudi duha Drugog vatikanskog koncila, ljudi ekumenizma i dijaloga, zainteresiranih za socijalni nauk crkve i za širenje njenog poslanja uz uvažavanje suvremenih izazova“, rekao je Pužar za Bljesak.info.

Nadbiskup Uzinić svakako spada, dodaje Pužar, u ove potonje i po tome je nastavljač najsvjetlije tradicije sada već uglavnom nestale reformske generacije hrvatskih koncilskih intelektualaca, bibličara, ljudi oko osnivačkog kruga Kršćanske sadašnjosti.

“Uzinićevo svjedočenje vjere je u pravom smislu katoličko, jer ne podliježe novovjekovnim regionalnim tendencijama etničke i etno-patrijarhalne svijesti koja je naštetila koncilskim dostignućima na mnogim mjestima“, ističe Pužar.

Premda je, nastavlja, pastoral homoseksualnih vjernika i za samu crkvu trajno osjetljivo pitanje, problem je mnogo širi, jer se homofobnu retoriku ne smije i ne može povezivati s pitanjem vjera, kao što nitko nije pozvan da svoju pravu ili navodnu vjeru koristi kao oruđe za unižavanje ili gaženje drugog.

“Zato su ove poruke važne. Velika je radost i, ako hoćete, blagoslov, za vjernike i za sve građane u riječkoj nadbiskupiji vidjeti takvog čovjeka na nadbiskupskoj stolici“, zaključio je Pužar.

Kopirati
Drag cursor here to close