Znamenite osobe

Tko je rođen, a tko je preminuo na današnji dan?

U Zagrebu je 14. studenoga 1838. godine rođen August Šenoa, hrvatski književnik, kritičar, prevoditelj i političar. Na današnji dan rođen je i Mozartov otac, slikar Claude Monet, književnica Astrid Lindgren i još neki poznati ljudi.
Kultura / Flash | 14. 11. 2021. u 11:29 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan rođeno je nekoliko poznatih povijesnih ličnosti, dok je 14. studenoga nekim drugim znamenitim osobama dan smrti.

Georg Leopold Mozart

Njemačko-austrijski skladatelj Johann Georg Leopold Mozart, otac poznatog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, rođen je 14. studenoga 1719. u Augsburgu.

Studirao je teologiju u Salzburgu, no više zanimanja pokazuje za glazbu. Godine 1740. postaje violinist i komornik grofova Thurn und Taxis.

Ženi se 1747. godine s Annom Marijom Pertl, s kojom je imao sedmoro djece. Samo dvoje od njihove djece doživjelo je određenu starost koji su već u djetinjstvu postali glazbena čuda od djece: Maria Anna Mozart (nazvana Nannerl) i Wolfgang Amadeus Mozart.

Leopold Mozart bio je dvorski kapelnik i skladatelj na tadašnjem dvoru salzburškog nadbiskupa. U današnje doba uglavnom je poznat kao otac i pedagog genijalnog sina, iako je skladao djela koja se i danas izvode.

Iste godine kada je rođen i njegov sin Wolfgang (1756.) napisao je djelo Versuch einer gründlichen Violinschule, koja predstavlja izvor za današnja saznanja o glazbenoj praksi 18. stoljeća.

Foto: Internet / Johann Georg Leopold Mozart (Augsburg, 14. studenog 1719. - Salzburg, 28. svibnja 1787.)

August Šenoa

U zagrebu je 14. studenoga 1838. godine rođen August Šenoa, hrvatski književnik, kritičar, prevoditelj i političar.

Studirao pravo u Zagrebu i Pragu, ali nije položio završne ispite. God. 1865. u Beču je uređivao listove Glasonoša i Slawische Blätter. U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu Pozora (1866–67), zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu (1870–73) i gradski bilježnik (1871), a od 1873. kao gradski senator.

Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Godine 1877. bio je izabran za potpredsjednika Matice hrvatske. Služio se pseudonimom Veljko Rabačević, Petrica Kerempuh, Milutin, Branislav i različitim šiframa. Okušao se u gotovo svim književnim žanrovima: u hrvatskom javnom životu javio se kao novinar dopisima u Pozoru, ali i u drugim listovima onoga doba (Glasonoša, Leptir, Naše gore list), a književnu djelatnost nastavio je pjesmama, novelama, romanima, feljtonima, kritičkim i teorijskim tekstovima, prijevodima itd.

Sastavio je antologiju Vienac izabranih pjesama hrvatskih i srbskih (1873) i Antologiju pjesničtva hrvatskoga i srbskoga, narodnoga i umjetnoga (1876). Prevodio je s francuskoga, njemačkoga, engleskoga i češkog jezika.

"Zlatarovo zlato", "Čuvaj se senjske ruke", "Seljačka buna", "Prosjak Luka", "Prijan Lovoro", "Karanfil s pjesnikova groba", samo su neki od poznatih naslova iz njegova opsežnog književnog opusa.

Video: Mile Gojslavica - August Šenoa "Povjestice" AUDIOKNJIGA
 

Claude Monet

Veliki francuski slikar Claude Monet rođen je na današnji dan u Parizu, 14. studenoga 1840.

Jedan od glavnih i najdosljednijih predstavnika impresionizma. Djetinjstvo proveo u Le Havreu, gdje je radio kao crtač karikatura.

Od 1859. u Parizu studirao na Académie Suisse, potom u atelijeru Ch. Gleyrea, gdje je upoznao A. Renoira, A. Sisleyja i F. J. Bazillea (slikare s kojima je činio jezgru impresionističke skupine).

Isprva je bio pod utjecajem É. Maneta i G. Courbeta, (Doručak u prirodi, 1865; Žene u vrtu, 1866), potom W. Turnera i J. Constablea, od kojih je preuzeo uporabu boje i svjetlosti.

Napustio je slikanje klasične figuralne kompozicije; efektima svjetlosti nastojao je ostvariti vizualnu senzaciju trenutka, što ga je dovelo do posve slobodne interpretacije viđenoga svijeta kao vlastita subjektivnog doživljaja.

Skupina slikara kojima je pripadao i Monet nastupila je 1874. u Parizu na zajedničkoj izložbi, na kojoj je po njegovoj slici Impresija, izlazak sunca (Impression, soleil levant, 1872) smjer dobio ime impresionizam.

Foto: Internet  / Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. - Giverny, 5. prosinca 1926.)

Taha Husein

Jedan od najutjecajnijih egipatskih pisaca i intelektualaca te pokretač modernističkoga pokreta u Egiptu, Taha Husein, rođen je na današnji dan 1889. u mjestu Magaga.

Od treće godine života bio je slijep. Završio je 1914. studij religije i arapske književnosti na Sveučilištu u Kairu, gdje je, nakon usavršavanja u Francuskoj, predavao arapsku književnost i povijest.

Godine 1950–52. bio je ministar obrazovanja. Najveći dio njegova opusa čine književne studije, u kojima se zauzima za kritičko i znanstveno prevrjednovanje arapskoga kulturnoga naslijeđa. Ta su stajališta radikalno iznesena u knjizi O predislamskom pjesništvu (Fī al-ši‘r al-ğāhili, 1926), zbog čega je bila zabranjena.
Objavio je romane Književnik (al-Adīb, 1935), Dropljin zov (Du‘ā‘ al-karawān, 1941) i Stablo bijede (Šağarat al-bu‘s, 1944) te zbirku pripovijedaka Patnici na zemlji (al-Mu‘aḏḏabūn fi al-Arḍ, 1949), u kojima se bavi socijalnim problemima. Svjetsku je slavu stekao autobiografijom Dani (al-Ayyām, I–III, 1926–67).

Prevodio je grčke klasike i francuske pisce.

Foto: Cairo Scene / Taha Husein  (15. studenoga 1889., Maghagha, Egipat - 28. listopada 1973., Kairo)

Astrid Lindgren

Slavna švedska književnica Astrid Lindgren rođena je 14. studenoga 1907. godine u Vimmerbyju.

Lindgren je najpoznatija švedska književnica za djecu. Proslavila se knjigama (1945., 1946., 1948) u kojima je glavni lik Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump) nadnaravno jaka, anarhistička djevojčica, koja je prouzročila mnoge rasprave o primjerenosti takvih likova u dječjoj književnosti.

U nekim svojim knjigama miješa stvarnost i nadnaravne elemente i događaje (Mio, moj Mio – Mio, min Mio, 1954; Braća Lavljeg Srca – Bröderna Lejonhjärta, 1973), a u drugima se bavi prošlošću (Madicken, 1960., 1976). Lindgren se uvijek zauzimala za nemoćne i slabe, posebno za djecu i životinje.

Njezina je proza obilježena jasnoćom, jednostavnošću i sjajno psihologiziranim likovima.

Ostala djela: Mi, djeca Graje Male (Alla vi Barn i Bullerbyn, 1946), Razmus u skitnji (Rasmus på luffen, 1956), Karlsson na krovu (Karlsson på taket flygger igen, 1962), Ronja, razbojnička kći (Ronja Rövardotter, 1981) i dr.

Foto: Visit Sweden / Astrid Lindgren (14. studenoga 1907., Vimmerby, Švedska - 28. siječnja 2002., Stockholm)

Još neka poznata imena

Na današnji dan rođeni su također: Boutros Boutros-Ghali (1922., političar, bivši predsjednik UN-a), Husein I. od Jordana (1935., jordanski kralj), Zekerijah Đezić (1937, bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj), Piter Norton (1945. američki programer i izdavač softvera), Princ Charles (1948., Charles Philip Arthur George, Prince of Wales), Marija Šerifović (1984., srpska pjevačica pop glazbe), Borna Ćorić (1996., hrvatski tenusač).

Poznate ličnosti koje su umrle na današnji dan: Aleksandar Nevski (1263., (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский), veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve), Nikola Tavelić (1391., hrvatski svetac), Gottfried Leibniz (1716., njemački filozof i matematičar), Georg Wilhelm Friedrich Hegel, (1831., njemački filozof), Antun Mihanović (1861., hrvatski književnik), Manuel de Falla (1946., španjolski skladatelj).

Kopirati
Drag cursor here to close