Paučina i promaja

(Ne)sretna Nova godina

Postoji ona ironična priča, koju je tada plasirao jedan sarajevski tjednik, o uvođenju Dede Kijameta kao pandana "tuđinskom" Djeda Mrazu. Za razliku od tog vremena, danas se više nema tko pobuniti…
Kolumna / Kolumne | 04. 01. 2022. u 09:33 Josip MLAKIĆ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Božićni i novogodišnji blagdani u Bosni i Hercegovini, ako je suditi po natpisima u medijima, protekli su uobičajeno, novom rundom prepucavanja, ovaj put oko (ne)čestitanja Božića i Nove godine. Trend je nešto ranije započela mlađahna gradonačelnica Sarajeva, uvažena gospođa doktorica Benjamina Karić, spominjanjem kalendara, pri čemu se čuvala izgovoriti riječ Božić i Nova godina kao da se radi o nagaznoj mini.

Benigne geste pristojnosti

Na žalost, u jednonacionalnim sredinama poput Sarajeva, uistinu se radi o tome, da su se benigne geste pristojnosti i uljudnosti prema drugima pretvorile u nešto nepoželjno. Gradonačelničinoj "čestitci" se ne bi imalo što prigovoriti da je i Bajram čestitala na sličan način, proglasivši ga "kalendarom". Rekli bismo, i to s pravom, da se u tom slučaju radi o "sekularnoj" gradonačelnici iz vremena socijalizma, odnosno o onoj staljinističkoj rigidnosti koja karakterizira "sarajevski antifašizam". Na žalost, ili na sreću, kako hoćete, ne radi se o tome.

Najprije je zakuhalo u Bužimu, u jednonacionalnoj sredini, što je za ovu priču neobično važno. Načelnik općine Bužim, Mersudin Nanić, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije, naložio je uklanjanje plakata iz središta Bužima na kojemu je bila postavljena čestitka povodom Božića i Nove godine, koju su uputili premijer Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić i predsjednik Skupštine Razim Halkić.

"Kako je plakat doživljen kao provokacija i neprimjerenog je karaktera za Bužimljane želim kazati da će biti uklonjen jer ne priliči ni mjestu ni vremenu. Općina će uplatiti sredstva da se isti makne ili zamijeni drugim. Poštujemo svakoga i svačije, ali svoje ne damo", napisao je načelnik Bužima na svom Facebook profilu. Naveo je, također, da će sporni plakat biti uklonjen "zbog prigovora više mještana".

Povlaštena religija

Ovdje je riječ o prizemnom prozelitizmu, koji je karakterističan za teokratske režime, a koji je na ovim prostorima postojao stoljećima, uz jednu posebnost, da je jedna religija, islam, bila povlaštena u odnosu na druge. Postoji ona izreka kako se ne može biti malo trudan. Isto vrijedi i u ovom slučaju: ne može se biti "malo sekularan". Može ili jedno ili drugo. Najbolji primjer je Turska, sekularna zemlja koja se pod Erdoganom preko noći pretvorila u teokraciju.

Dakle, načelnik Bužima je od ove općine stvorio malu džamahiriju u kojemu drugi nemaju pravo ni na vidljivost. U slučaju sličnih, jednonacionalnih sredina, to nije nešto što bi se trebalo toliko ticati bilo koga drugog, ali je važno za odnose unutar bošnjačke nacionalne zajednice, koja sličnim gestama šalje poruke da drugi za njih ne postoje, dok se s druge strane trabunja o višestoljetnom multikulturalizmu.

Zbog toga je u ovom slučaju važna stranačka pripadnost načelnika Bužima: slične geste su još jedino što dijeli SDA od stranaka "građanske ljevice", kao svojevrsna poruka za budućnost, o tome tko postaje "državni neprijatelj broj jedan" u Izetbegovićevoj "građanskoj državi". Sekularisti, dakle, koji ne moraju nužno biti ateisti. Ova granica je još uvijek manje-više nevidljiva, i bit će tako sve dok "građani" imaju zajedničkog neprijatelja: Hrvate i Srbe.

Veći muslimani od reisa

Nedavno se cijela bošnjačka javnost digla na stražnje noge nakon ružnih, populističkih izjava Viktora Orbana, o problemu adaptacije dva milijuna bosanskohercegovačkih muslimana u Europsku uniju, iako bošnjački nacionalisti u svojoj avliji već godinama rade neusporedivo goru stvar: drugima negiraju čak i vlastiti identitet. Orban, na žalost, ima pravo u slučaju prvih, koji razmišljaju poput načelnika Bužima, ali ne i u slučaju drugih. Volio bih, naravno, da su ovi drugi većina. Ali nisam nešto čvrsto uvjeren u to, s obzirom na mlake reakcije povodom ovog slučaja.

Pogotovo je bila mlaka iznuđena reakcija iz Islamske zajednice BiH, odakle su kazali da oni poštuju sve vjerske praznike drugih konfesija, s obzirom na to da i sami upućuju javne čestitke povodom njih. "Vjerski autoriteti povodom raznih praznika posjećuju velikodostojnike drugih konfesija i slično. Dakle, čestitanje vjerskih praznika nije zabranjeno", rekli su iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Dakle, nije zabranjeno drugima čestitati vjerske praznike, ali nisu naveli je li to u duhu vjere poželjno, pogotovo kada to dovedemo u kontekst onog licemjernog kmečanja o "zajedničkom suživotu". Međutim, i ovako mlaka reakcija iz Islamske zajednice je nešto pozitivno u usporedbi s reakcijama iz SDA. Ispada da su pripadnici ove stranke i njihove lokalne agice veći muslimani od reisa Kavazovića.

Plakat zbog investitora

Na uklanjanje plakata reagirao je predsjedavajući OV Bužim Suvad Šahinović koji dolazi iz SDP-a: "Općina Bužim je sigurno jedna merhametli općina. Iz tog razloga sam sazvao press konferenciju i javno rekao da općinski načelnik nema moju podršku u općinskom vijeću. Moralni čin bi bio da podnese ostavku na mjesto načelnika. Mi smo takva država gdje moramo zajednički da živimo i šaljemo poruke mira. Umjesto da ih šaljemo, mi šaljemo da još više ustalasamo situaciju. Još više produbljujemo krizu i taj nacionalizam proradi”, izjavio je.

Bilo bi sjajno da je gospodin Šahinović ovdje stao. Međutim, pored ovoga, naveo je i sljedeće: "Prije tri dana smo bili u Sloveniji gdje smo tražili da otvore jedan proizvodni pogon u Bužimu. Kakva je to poruka njima? Ko će doći da otvori pogon, da se omladina zaposli ovdje i da ne ide vani." Dakle, ako ništa, trebalo je ostaviti plakat zbog investitora, da bi im se u što boljem svjetlu predstavila jedna sredina, što je u suštini licemjerje, tipično za stranku iz koje dolazi.

Drugi slučaj vezan je za Zenicu gdje su se pojavili plakati na kojem je pisalo: "Jelka, Djed Mraz i Nova godina nisu dio islama i tradicije Bošnjaka", a koji su potom uklonjeni iz centra grada. Iako su ova dva slučaja dovođena u vezu, radi se o dvije potpuno različite stvari.

Tuđinski Djeda Mraz

Slično je, da podsjetim, odmah nakon rata govorio i Alija Izetbegović, što je u suštini djelomično točno: jelka, Djed Mraz i Nova godina nisu dio islama, a o tradiciji Bošnjaka bi se dalo razgovarati: nitko nema pravo svojatati tradiciju jednog naroda, sve dok postoje dvojica Bošnjaka koji u Novoj godini i Djeda Mrazu ne vide ništa sporno.

Reakcije na slične izjave Alije Izetbegovića u bošnjačkoj javnosti bile su neobično burne i oštre. Postoji ona ironična priča, koju je tada plasirao jedan sarajevski tjednik, o uvođenju Dede Kijameta kao pandana "tuđinskom" Djeda Mrazu. Za razliku od tog vremena, danas se više nema tko pobuniti, što na svoj način govori o potpunoj urušenosti društva.

Na "zenički plakat" burno je reagirao gradonačelnik Fuad Kasumović, koji je naveo da su na tome području stoljećima živjeli svi narodi, te da je Zenica bila i ostala multietnična i multinacionalna, uz uvažavanje svih vjera i nacija. "Zašto nekome može smetati jer netko slavi Novu godinu, to je apsurdno. U Zenici imaju i džamije i crkve, pa i sinagoga, neka svatko ide tamo gdje želi", izjavio je Kasumović.

O tome da je Zenica multietnički grad dalo bi se diskutirati, ali da se ovaj plakat tiče i drugih, kao onaj bužimski, nije točno, tako da pomalo licemjerno zvuče one rečenice koje pred televizijskim kamerama izgovaraju dobronamjerni građani Zenice, koji se groze sličnih plakata. Danas, zapravo, svatko može u javni prostor slati poruke kakve hoće, i ova zenička poruka definitivno nije govor mržnje upućen drugima, jer se ona drugima i ne obraća. Ovo je zapravo sukob unutar jedne zajednice oko karaktera društva, hoće li ono biti sekularno ili vjersko, s tim da su iz ove jednadžbe unaprijed isključeni svi drugi, što je, na žalost, karakteristika svih jednonacionalnih sredina.

 

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

Kopirati
Drag cursor here to close