Lice grada

Rušenja u Mostaru: Na popisu i objekti koji se obnavljaju

Riječ je o objektima na 57 lokacija među kojima su se našli i objekti koji su u zaštićenoj zoni, ali i oni koji su već u fazi obnove.
Gospodarstvo / Ulaganja | 16. 01. 2024. u 12:12 R.I. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nadmudrivanje i pričanje ''o nekakvim tobože spomenicima iz prošlih vremena koji su devastirani'' te primanje plaće a da se ne radi ništa, po mostarskom gradonačelniku Mariju Kordiću neki su od razloga koji su doveli do konfuzije prilikom tumačenja popisa ruševnih objekata koje treba ukloniti na području Grada Mostara.

Riječ je o objektima na 57 lokacija među kojima su se našli i objekti koji su u zaštićenoj zoni, ali i oni koji su već u fazi obnove.

Na popisu a obnavlja se

Takav je slučaj s objektom 'Vlahina kuća' na adresi Bajatova 1 koji se našao na popisu iako je Agencija Stari grad raspisala te potpisala ugovor s najpovoljnijim ponuđačem za obnovu kuće. Radovi, koji su sufinancirani u sklopu transfera s federalne razine u sklopu projekta zaštite nacionalnih spomenika, su već otpočeli. Unatoč tome, objekt se našao na ''crnoj listi'' građevina čiji su vlasnici pozvani ''da se obrate Odjelu za urbanizam i građenje, Službi za građevinske propise Grada Mostara sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine''.

Mostarski gradonačelnik objavio je kako se nada da će imati ''većinu građana Grada Mostara na svojoj strani koji će shvatiti da se upravo trudimo da i centar grada počme izgledati onako kako treba izgledati centar grada a ne da se nadmudrujemo i pričamo o nekakvim tobože spomenicima iz prošlih vremena koji su devastirani''.

''Jedan od razloga zašto se ne možemo pomaknuti s mrtve točke je upravo što agencije i institucije ne donose adekvatne akte da Grad Mostar može rješavati svoju tu nesretnu prošlost već sjede, primaju plaću i ne rade ništa'', rekao je Kordić.

Natjerati Vladu da ruši ili gradi?

Na popisu su i objekti za koje već postoje projekti i koji su u pripremama za obnovu. Tako je i zgrada Razvitka na popisu iako je Grad u komunikaciji s investitorom koji želi iskomunicirati problem isplativosti investicije tražeći da mu se odobri povećanje stambene površine.

Na popisu je i Staklena banka koju je kupila Vlada Federacije i za koju postoji projekt obnove, ali se s njim ne kreće jer je Vlada lani prihvatila izmjene proračuna kojima se novac namijenjen za obnovu Staklene banke u Mostaru prebacuje za drugu namjenu. Pitanje je kako bi Grad Mostar mogao natjerati federalnu vlast da krene u obnovu zgrade u kojoj bi trebale biti smještene sve federalne institucije ili da je sruši kako je to nekada davno poručila struka.

Naime, zgrada koja je izgrađena prije više od 30 godina i nikad nije potpuno dovršena, u analizi Građevinskog fakulteta opisana je kao zgrada u lošem stanju te da su ''svi stupovi u konstrukciji armirani poprečnom armaturom koja ni u kojem slučaju, ne zadovoljava''.

I zgrada NAMA-e je na ''crnoj listi'' iako je sam Grad raspisao javnu nabavku za projekt rekonstrukcije i iako su uklonjeni opasni dijelovi.

Aljkav popis

Nakon brojnih reakcija na popis, oglasio se Grad pokušavši opravdati svoju odluku navodeći da će zgrade poput kuće Mujage Komadine, Sahat kule, Doma Armije, djevojačke škole ''imati drugačiji pristup rješavanju stanja''.

Oglasila se i Tatjana Mićević Đurić, povjesničarka umjetnosti, koja je za BHRT rekla kako u našoj zemlji ne postoji Zakon o zaštiti spomenika kulture, odnosno kulturno-povijesnih dobara.

''Postoje nekakvi propisi koji gotovo ne obvezuju nadležna tijela bilo županijskih, bilo gradskih vlasti da ih poštuju, što je očito u izradi urbanističkih uvjeta, građevinskih dozvola koje ne traže konzervatorsko mišljenje što bi bilo neophodno u slučaju bilo kakve intervencije'', navela je.

Osim građevina za koje su krenuli procesi obnove, i koji su u fazama pregovora o obnovi, na popisu su i neke neodređene lokacije pa se tako može naći i ''zgrada preko puta banke'' bez adrese i definiranje koje banke.

Priča za sebe

Podsjetimo, mostarsko Gradsko vijeće donijelo je odluku o uklanjanju ruševnih objekata navodeći kako će Grad rušiti one objekte koje vlasnici ne uklone i upisivati troškove rušenja na teret nekretnine.

Iz Grada kažu kako je ''popis ruševnih građevina i utvrđivanje vlasništva prvi korak koji se morao provesti i objaviti kako bi svi uključeni u proces znali koje građevine su činjenično sa stanovišta struke u statusu devastiranosti i čine opasnost po građane i narušavaju izgled grada, kako bi se odazvali Javnom pozivu i zatražili odobrenja za uklanjanje koja će biti provedena u skladu sa dostavljenim elaboratima''.

No, svaki objekt s popisa priča je za sebe pa su tako među njima oni koji su dijelom nacionalizirani pa vlasnici ne mogu sami pristupiti obnovi dok se ne riješe imovinske nedoumice ali valja postaviti i pitanje obnove koja je uslijedila nakon rata, a do koje neki nikada nisu došli. Umjesto toga, dovedeni su u situaciju da ruše unatoč famoznom aneksu 7 famoznog Daytonskog sporazuma.

Kopirati
Drag cursor here to close