bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Transparency International BiH

Ivovik: Zloupotrebe i sukobi interesa u pozadini najveće vjetroelektrane u BiH

Najveća vjetroelektrana u BiH - VE Ivovik, suočena je s optužbama za zloupotrebe, netransparentnost i nezakonitu eksproprijaciju zemljišta.
29.04.2025. u 13:20
text

Vjetroelektrana Ivovik, najveća vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini koja je u veljači 2025. godine ušla u komercijalni rad, suočava se s ozbiljnim optužbama za zloupotrebe, netransparentnost i sukobe interesa u procesu dodjele koncesije i eksproprijacije zemljišta, upozorio je Transparency International BiH (TI BiH).

VE Ivovik, kapaciteta 84 MW i godišnje proizvodnje od 259 GWh električne energije, izgrađena je na području općine Tomislavgrad na zemljištu za koje lokalno stanovništvo tvrdi da im je nezakonito oduzeto.

Eksproprijacija je provedena temeljem poziva za usklađivanje zastarjelih podataka iz 1982. godine, objavljenog putem lokalnog radija i oglasne ploče, dok je velik broj mještana bio u inozemstvu ili nije bio informiran.

Sudski spor za dokazivanje vlasništva nad zemljištem još je u tijeku pred Općinskim sudom u Livnu, no unatoč tome nadležne institucije nisu zaustavile projekt. Regulatorna komisija za energiju FBiH (FERK) izdala je dozvolu za proizvodnju električne energije, čime je postrojenje počelo s radom.

Tijek izgradnje VE Ivovik
Foto: Transparency International / Tijek izgradnje VE Ivovik

TI BiH u svojoj studiji slučaja navodi kako se problemi oko projekta protežu od 2008. godine, kada je Vlada Hercegbosanske županije dodijelila koncesiju tvrtki Ivovik d.o.o., čiji je osnivač bio pokojni Ivan Matković, brat tadašnjeg ministra u Vladi HBŽ.

Ugovor je zaključen na 30 godina uz godišnju naknadu od 20 tisuća eura, s klauzulom da se rok počinje računati tek od početka proizvodnje, a ne od potpisa ugovora.

Vlasništvo nad firmom je 2017. godine prešlo u ruke kineskih državnih kompanija CNTIC i Sinohydro za, kako navode mediji, iznos od osam milijuna eura. Kasnije je vlasništvo prebačeno na firme u Luksemburgu, čime je dodatno zamagljena struktura vlasništva.

FERK je krajem 2024. godine izdao dozvolu za probni rad, dok je Elektroprenos BiH dao odobrenje za priključenje na mrežu. Komercijalni rad započeo je u veljači 2025. godine, kada se počela obračunavati koncesijska naknada u iznosu od oko 1,5% prihoda od prodaje električne energije – 17 godina nakon prvotne dodjele koncesije.

TI BiH ističe da je čitav proces proveden pod zakonom koji je Ustavni sud Federacije BiH proglasio neustavnim još 2014. i 2024. godine zbog povrede prava na lokalnu samoupravu.

Organizacija upozorava da slučaj Ivovik oslikava šire probleme u sustavu dodjele koncesija u BiH, koje se, kako navode, često koriste za privatnu dobit nauštrb javnog interesa.

TI BiH poziva na hitnu reformu zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi javni resursi služili javnom interesu, a ne privatnim poslovima povezanima s vlastima, prenosi Transparentno.ba.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO