Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder razgovarala je s načelnikom Kaknja Mirnesom Bajtarevićem o temama vezanim uz zaštitu okoliša i unapređenje turističke ponude u toj lokalnoj zajednici.
"Jedan od projekata o kojem smo nastavili razgovarati je toplifikacija i daljinsko upravljanje sustavom grijanja za općinu Kakanj, kao i projekt odsumporavanja u Termoelektrani Kakanj. Dogovorili smo korake koje je potrebno poduzeti kako bi se ovi projekti mogli realizirati", izjavila je ministrica Pozder.
Na sastanku se također raspravljalo o posebnom interesu javnosti i lokalnog stanovništva vezanom uz pitanje ponovnog izdavanja okolišne dozvole za kompaniju Bioorganika. Lokalna zajednica tim povodom planira održati tematsku sjednicu, a ministrica Pozder informirala je načelnika Bajtarevića da okolišna dozvola još nije izdana te da je upravni postupak u tijeku, prenosi Radio Sarajevo.
Kompanija "Bioorganika" registrirana je u BiH od 2013., kao firma za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, među ostalim, za proizvodnju koštanog brašna i hrane za životinje. Do danas nema nijednog zaposlenog, a u poslovnom registru kao sjedište joj je naveden restoran "Kameni dvorac", u blizini Kaknja, prenosi Radio Slobodna Europa.
U listopadu prošle godine, "Bioorganika" je podnijela zahtjev Ministarstvu okoliša Federacije BiH za obnovu okolišne dozvole. Shvaćajući to kao ponovno "oživljavanje" priče o izgradnji, grupa aktivista i mještana Kaknja odgovorila je peticijom protiv izgradnje, koju je potpisalo više od 2.140 građana.
"To ja zovem opasnošću, a ne projektom za mjesno stanovništvo. Nalazi se blizu rijeke Bosne. Kažu 200 metara udaljene kuće, a to je jako blizu, praktički u samom dvorištu," izjavio je Alajbegović.
Dodao je da mještani od samog početka nisu bili dovoljno informirani niti uključeni u proces odlučivanja, te da je javna rasprava održana samo formalno, u zatvorenom krugu.
Prije donošenja odluke o produženju okolišne dozvole, Ministarstvo okoliša Federacije BiH omogućilo je lokalnoj zajednici da se izjasni do 31. siječnja. Do tog datuma Općinsko vijeće Kaknja trebalo bi donijeti svoj stav o ovom projektu.
Kompanija "Agropoteinka", sa sjedištem u blizini Zagreba, srž problema vidi u "pogrešnoj interpretaciji". Ističu da u "novoj tvornici u Kaknju neće biti spaljivanja animalnog otpada" niti novih opasnih dimnjaka, a rad će se, kako naglašavaju, temeljiti na strogom poštivanju zakonskih propisa EU o zaštiti okoliša.
Izgradnja je, kako navode, zaustavljena jer nije ispunjen ključni uvjet – donošenje zakona o koncesiji za poslove prikupljanja i prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla na području BiH.
Maksuma Topalović, iz kakanjske organizacije "Alternative", tvrdi da proteklih deset godina javnost u Kaknju nije imala dovoljno informacija ni o investitoru ni o planiranoj tvornici u BiH.
"Sada smo snažni u borbi protiv izgradnje. Već imamo tri industrije i prekoračenja zagađenja, tako da nam nova nije potrebna," kaže ona.
Komentirajući tvrdnje investitora da se ne planira spalionica, već tvornica za preradu životinjskog otpada, Topalović ističe da zahtjev za produženje okolišne dozvole govori suprotno.
"Navodi se da se otpad razvrstava u tri kategorije, ovisno o rizičnosti, i da se jedna kategorija spaljuje u cementarama. U blizini imamo cementaru i ne vjerujem da je to slučajno," naglašava Topalović.
Dodaje kako stanovnici Kaknja strahuju da će u zemlji bez adekvatnih zakona, standarda i kontrola njihov grad postati pogodno tlo za dodatno zagađivanje zraka.
Peticija s potpisima građana koji se protive izgradnji tvornice proslijeđena je Općinskom vijeću Kaknja i Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.
"Jasno nam je da BiH treba takvu tvornicu i da će to zahtijevati i EU. No, sporno nam je da se gradi u već prezagađenom gradu," ističe Topalović.
Prije deset godina projekt izgradnje tvornice za preradu životinjskog otpada u Kaknju bio je predstavljen kao ekološki iskorak. Tadašnji načelnik Nermin Mandra podržao je inicijativu, naglašavajući da će riješiti problem otpada koji završava na deponijama i u rijekama.
Sudeći prema istupima sadašnjeg načelnika, stav vlasti je vidno drugačiji.
Načelnik Mirnes Bajtarević navodi kako investitori nisu ispunili uvjete za obnavljanje dozvola, jer ni nakon deset godina ništa nije urađeno.
"Ozbiljan investitor nakon godinu mora početi raditi. Pravdaju to time da nema državnog zakona i da nisu mogli aplicirati za sredstva EU. Ako se na to čeka, onda tako može biti i u narednih deset godina. Nemamo garanciju da će raditi i ako bude produžena okolišna dozvola", kaže Bajtarević.
