Iza prepoznatljivih žutih torbi i moderne platforme Glovo krije se surova stvarnost stotina dostavljača u Bosni i Hercegovini koji svakodnevno rade bez ugovora, osnovnih radničkih prava i pravne zaštite. Kroz mrežu posredničkih firmi, isplate u kešu na parkinzima i visoke provizije, Glovo koristi zakonske rupe i institucionalnu nezainteresiranost kako bi gradio profit na leđima ljudi koji mu omogućavaju rast, piše Capital.ba.
Dolaskom poznate španjolske kompanije 2021. godine, tržište dostave hrane i namirnica u BiH značajno se proširilo. Više od 400 dostavljača svakodnevno, bez obzira na vremenske uvjete, dostavlja hranu i namirnice, privučeni fleksibilnim radnim vremenom i mogućnošću dodatne zarade. Ipak, istraživanje portala CAPITAL pokazuje kako Glovo i njegovi partneri krše radna prava iskorištavajući zakonske praznine i slab nadzor države.
Samo manji broj dostavljača ima ugovor o radu, dok većina radi "na crno", bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Novac se često razmjenjuje na parkinzima, bez ikakvih pisanih tragova. Isplata plaća se vrši u kešu, s provizijama koje idu do 30%, a koje zadržavaju posredničke firme. Dostavljači koji se pobune bivaju odmah isključeni iz sustava, bez objašnjenja.
Jedan dostavljač iz Banje Luke ispričao je kako je dnevno zarađivao 40 KM, od čega mu se odbijalo oko 8 KM za tzv. "troškove knjigovodstva". Prijavio se za posao preko društvenih mreža, bez predaje ikakvih osobnih dokumenata. Obuka je trajala jedan dan, a posao je započeo putem aplikacije.
Glovo dostavljačima ograničava količinu gotovine koju mogu imati kod sebe – kada se približe limitu (npr. 400 KM), moraju se razdužiti na unaprijed određenim lokacijama. Ako to ne učine – automatski se blokiraju i ne mogu nastaviti s radom.
Glovo u BiH ne zapošljava direktno, već posluje preko tzv. 3PL kompanija: „Fenix express“ i „E green solutions“ iz Banje Luke te „System invest“ iz Sarajeva. Ove firme regrutiraju i isplaćuju vozače te preuzimaju novac od gotovinskih narudžbi. Unatoč velikim prihodima, Glovo BiH bilježi kumulativni gubitak od gotovo 12 milijuna KM. S druge strane, njegove partnerske firme posluju pozitivno.
Institucije priznaju da ne postoji jasan pravni okvir za regulaciju rada putem digitalnih platformi. Iz Inspektorata RS-a navode kako nisu vršili kontrole nad navedenim 3PL firmama, dok je Glovo kontroliran samo formalno – jer nema vlastite dostavljače.
Porezna uprava RS kaznila je Glovo s 23.000 KM zbog nepravilnosti u evidentiranju prometa i prijavi radnika. Slične kontrole provedene su i u Federaciji BiH, no rezultati nisu objavljeni jer se tretiraju kao porezna tajna.
Glovo tvrdi da sve odgovornosti prebacuje na svoje partnere te da se samo bavi digitalnim posredovanjem, a ne direktnim zapošljavanjem. Navode da partneri imaju potpunu autonomiju u organizaciji posla.
Glovo je u EU kažnjen s 329 milijuna eura zajedno s Delivery Hero zbog stvaranja kartela, međusobnog dijeljenja tržišta i radne snage. U BiH dodatno nude novčane nagrade vozačima koji prijeđu iz konkurentskih firmi.
Konkurenti poput „Korpe“ i „Zapp dostave“ iz Sarajeva pokušavaju ponuditi reguliraniji model. U „Korpi“ navode da imaju više od 100 dostavljača zaposlenih prema važećim zakonima, uz punu isplatu plaća bez skrivenih odbitaka. Dio vozača angažiraju preko posredničkih agencija, ali i dalje bez dodatnih provizija. „Zapp dostava“ nije dostavila odgovor na upit novinara.
U Španjolskoj je vlada prisilila Glovo da svojim dostavljačima ponudi ugovore o radu, a prethodno je tvrtka kažnjena s 79 milijuna eura jer je lažno samozaposlila više od 10.000 radnika. Španjolska je 2021. postala prva zemlja EU koja je platforme prisilila da vozače tretiraju kao zaposlene.
Sredinom prošle godine Glovo je bez upozorenja napustio tržište Slovenije, a vozače o prekidu suradnje obavijestio putem poruke u aplikaciji.
