Tko najduže "čami" na birou? 6.700 nezaposlenih posao čeka duže od 9 godina

Koncem lipnja 2026. godine u evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije bilo je 22.755 nezaposlenih osoba, a gotovo trećina njih posao čeka dulje od devet godina.

6.700 osoba posao čeka desetljeće

Prema podacima Službe za zapošljavanje HNŽ-a iz lipnja, čak 6.662 osobe, odnosno 29,3 posto svih evidentiranih nezaposlenih, na posao čekaju više od devet godina. Među njima su 4.031 žena, što znači da žene čine više od 60 posto ove skupine.

Najviše dugotrajno nezaposlenih ima treći stupanj stručnog obrazovanja. U toj skupini posao dulje od devet godina čeka 2.507 osoba. Riječ je uglavnom o kvalificiranim radnicima sa završenom trogodišnjom strukovnom školom. Među najbrojnijim zanimanjima u toj obrazovnoj skupini nalaze se prodavači, kuhari, frizeri, bravari, automehaničari, konobari, kovinotokari, elektromehaničari i vozači teretnih vozila.

Slijede osobe s prvim stupnjem obrazovanja, kojih posao dulje od devet godina čeka 1.898. Prvi stupanj stručnog obrazovanja uglavnom obuhvaća nekvalificirane radnike, odnosno osobe bez stečenog zanimanja. U biltenu su među njima najbrojniji radnici za jednostavne poslove, a evidentirani su i kuhinjski pomoćnici, pomoćni cvjećari, radnici u tekstilnoj proizvodnji, krojači, soboslikari i šivači.

Treću najbrojniju skupinu čine osobe s četvrtim stupnjem stručnog obrazovanja, kojih posao dulje od devet godina čeka 1.804. Riječ je o osobama sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Među najzastupljenijim zanimanjima u toj skupini su ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, strojarski tehničari, turistički animatori, elektrotehničari, medicinske sestre, poljoprivredni tehničari i tehničari cestovnog prometa.

Tko čeka posao?

Koncem lipnja 2026. godine u evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije bilo je 22.755 nezaposlenih osoba, među kojima su najbrojniji radnici za jednostavne poslove, prodavači, ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, kuhari, frizeri, bravari i automehaničari.

Istodobno su poslodavci tijekom lipnja preko Službe iskazali potrebu za 140 radnika, dok su 703 osobe iz evidencije zasnovale radni odnos.

Najbrojniju skupinu na evidenciji čine radnici za jednostavne poslove, kojih je krajem lipnja bilo 4.495. Među osobama s prvim i drugim stupnjem stručnog obrazovanja evidentirano je i 45 kuhinjskih pomoćnika, 20 daktilografa, 19 radnika u tekstilnoj proizvodnji, 17 pomoćnih cvjećara, 14 krojača, osam soboslikara i četiri šivača.

Među osobama s trećim i petim stupnjem stručnog obrazovanja najviše je prodavača, njih 1.287. Slijede kuhari sa 601 evidentiranom osobom, frizeri s 538, bravari s 520, automehaničari s 516 te konobari s 410 nezaposlenih.

Na evidenciji su i 313 kovinotokara, 226 frizera za žene, 172 elektromehaničara te 160 vozača teretnih vozila.

Preko tisuću ekonomista i gimnazijalaca

Među nezaposlenima sa završenom četverogodišnjom srednjom školom najviše je ekonomskih tehničara, njih 1.228, te maturanata gimnazije, kojih je 1.136.

Slijede strojarski tehničari s 526 evidentiranih osoba, turistički animatori s 459, elektrotehničari s 432, medicinske sestre s 363, poljoprivredni tehničari s 270 te tehničari cestovnog prometa s 230 osoba.

Nezaposlenost je prisutna i među osobama s višim i visokim stupnjem obrazovanja. Među njima su evidentirana 164 ekonomista, 108 pravnika, 77 informatičara, 53 fizioterapeuta i 49 građevinskih inženjera.

Na evidenciji se nalaze i 47 kriminalista, 40 inženjera računalstva, 26 učitelja predškolske djece, 25 inženjera medicinske radiologije, po 18 novinara i socijalnih radnika te po 16 inženjera cestovnog prometa i razrednih učitelja.

Kod osoba sa stupnjem obrazovanja 71, 72 i 8 najbrojniji su pravnici, kojih je 193, te ekonomisti, kojih je 157.

Slijede profesori engleskog jezika sa 79 evidentiranih osoba, inženjeri agronomije sa 77, kriminalisti sa 60, strojarski inženjeri s 56, pedagozi s 52 i građevinski inženjeri s 49 osoba.

Bez zaposlenja je i 47 socijalnih radnika, 43 inženjera prehrambene tehnologije, po 36 inženjera računalstva i novinara te 35 profesora hrvatskog jezika.

Tko je pronašao posao?

Tijekom lipnja na evidenciju su se prijavile 722 osobe, od kojih je njih 521 ostalo bez radnog odnosa. Istodobno su zbog zaposlenja iz evidencije brisane 703 osobe.

Dodatne 54 osobe brisane su zbog registriranja obrta ili ostvarivanja prihoda, dok je još 167 osoba uklonjeno iz evidencije zbog drugih razloga, među kojima su neredovito javljanje, promjena stupnja obrazovanja, odlazak u mirovinu, preseljenje, nastavak redovitog školovanja i ostvarivanje prihoda iznad propisanog iznosa.

Najviše zaposlenih među osobama s evidencije bilo je među radnicima za jednostavne poslove, njih 63. Posao je pronašlo i 47 ekonomskih tehničara, 34 maturanta gimnazije, 32 kuhara, 31 prodavač i 27 frizera.

Zaposlen je i 21 turistički animator, po 17 automehaničara i konobara, 16 elektrotehničara, 13 tehničara cestovnog prometa, 12 poljoprivrednih tehničara te 11 računalnih tehničara.

Među visokoobrazovanima posao su pronašli ekonomisti, pravnici, informatičari, inženjeri računalstva, strojarski inženjeri, agronomi, doktori stomatologije, kriminalisti, logopedi, građevinski inženjeri i inženjeri prehrambene tehnologije.

Najviše osoba zaposlilo se u ugostiteljstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, prijevozu, skladištenju i vezama, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te javnoj upravi i obrani.

Većina koristi zdravstvenu zaštitu

Zdravstvenu zaštitu preko Službe za zapošljavanje krajem lipnja koristilo je 18.700 nezaposlenih osoba, odnosno 82,2 posto svih evidentiranih. To znači da su četiri od svakih pet osoba na evidenciji istodobno bile korisnici zdravstvene zaštite.

Najveći udio zabilježen je u Čitluku, gdje zdravstvenu zaštitu preko Službe koristi 88 posto evidentiranih nezaposlenih. Slijede Jablanica s 86,9 posto, Mostar s 84,3 posto, Stolac s 83,4 posto i Čapljina s 80,8 posto.

Na kraju mjeseca bilo je evidentirano 1.127 korisnika novčane naknade, što je za 0,9 posto više nego mjesec ranije. Više od polovice korisnika, odnosno 53,4 posto, odnosi se na Mostar.

Pravo na dokup do tri godine staža radi odlaska u mirovinu ostvarilo je 19 osoba.

U evidenciji su bila i 2.622 razvojačena branitelja, 578 članova obitelji poginulih i nestalih branitelja, 210 ratnih vojnih invalida, 145 osoba s faktorom otežane zapošljivosti te 343 ostale osobe s invaliditetom.

Tijekom lipnja izdane su i 43 radne dozvole stranim državljanima, uz prethodnu suglasnost Federalnog zavoda za zapošljavanje.