Tržište rada na Balkanu suočava se s brzim promjenama koje diktiraju globalni trendovi i lokalne prilike.
Digitalizacija, demografski izazovi i tranzicija prema održivijim praksama oblikuju potražnju za specifičnim profesijama.
Analizirali smo koje će struke dominirati u nadolazećem razdoblju te zašto.
Industrija tehnologije već godinama predvodi ljestvice najplaćenijih zanimanja, a 2025. godina neće biti izuzetak. Stručnjaci iz područja umjetne inteligencije (AI), razvoja softvera, kibernetičke sigurnosti i analitike podataka bit će među najtraženijima.
Prema podacima IT hubova u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prosječna plaća senior programera u regiji već sada doseže 4.000 do 6.000 eura, što je daleko iznad regionalnog prosjeka.
Posebno raste interes za stručnjacima koji se bave razvojem AI rješenja i automatizacijom, s naglaskom na industrijske aplikacije.
"Tehnološka zanimanja na Balkanu bilježe eksplozivan rast jer kompanije sve više prepoznaju potrebu za digitalnom transformacijom," ističe za Bljesak.info Luka Jovanović iz jednog beogradskog startup inkubatora.
Demografski izazovi poput starenja populacije utjecat će na rast potražnje za medicinskim radnicima.
Osim tradicionalnih zanimanja poput liječnika i medicinskih sestara, porast će potreba za specijalistima za telemedicinu, fizikalnu terapiju i mentalno zdravlje.
U Hrvatskoj, koja ima jednu od najstarijih populacija u EU, telemedicinski stručnjaci bilježe rast plaća do 3.500 eura mjesečno.
Sličan trend prati i Srbija, gdje sve više privatnih zdravstvenih ustanova traži specijalizirane stručnjake.
Kako regija postaje sve svjesnija ekoloških izazova, zanimanja povezana s održivim razvojem, obnovljivim izvorima energije i kružnom ekonomijom također dobivaju na značaju.
Stručnjaci za projektiranje solarnih panela, energetske učinkovitosti i upravljanje otpadom bilježe snažan rast potražnje.
"Zelene tehnologije su budućnost, i to ne samo zbog ekoloških standarda EU, već i zbog smanjenja energetske ovisnosti," tvrdi za Bljesak.info Anja Petrović, analitičarka za održivi razvoj iz Banja Luke.
Plaće u ovom sektoru za stručne inženjere dosežu i do 4.000 eura, ovisno o projektima.
Dok plaće na Balkanu još uvijek zaostaju za onima u Zapadnoj Europi, jaz se polako smanjuje u visokokvalificiranim sektorima poput IT-a i medicine.
Na primjer, dok AI stručnjaci u Njemačkoj zarađuju prosječno 8.000 eura mjesečno, njihovi kolege u regiji dosežu polovicu tog iznosa, što je izuzetno konkurentno u lokalnim okvirima.
Također, Balkanska regija postaje atraktivna i za digitalne nomade, koji doprinose popularizaciji novih modela rada i povećavaju interes za specijalizirane usluge.
Stručnjaci predviđaju da će fleksibilna zanimanja koja kombiniraju tehnologiju, ljudske vještine i održive prakse dominirati tržištem rada.
Važnost kontinuiranog usavršavanja i prilagodbe novim trendovima nikada nije bila veća, posebno na Balkanu, koji se ubrzano transformira.
Za mlade i one koji razmatraju prekvalifikaciju, ulaganje u digitalne vještine i održive tehnologije moglo bi biti ključ za profesionalni uspjeh u 2025. godini i dalje.
