VIDEO | Pšenica rodila, ali cijena opet razočarala

Pšenica je sazrela, žetva počela, ali neizvjesnost ostala. Otkupna cijena i dalje nije poznata. Neslužbeno se spominje 30 feninga po kilogramu. Za ratare u Semberiji to nije cijena nego razlog više za nezadovoljstvo. Jedni već najavljuju i prosvjede, a drugi dižu ruke od posla poljoprivrednika.

Prvi otkosi već su obavljeni, a iako su prinosi zadovoljavajući, rezultat sezone ovisit će od otkupne cijene.

Nema zarade 

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić smatra da bi realna otkupna cijena trebala biti znatno viša.

"Realna cijena bila bi 45 feninga po kilogramu, a za pšenicu boljeg kvaliteta mogla bi biti i viša. Mnogi se pozivaju na cijene u zemljama okruženja. Trenutačno je u Hrvatskoj oko 16 eurocenti, u Srbiji oko 20 dinara, što je nešto više od 30 feninga. Međutim, sve ispod 50 feninga za nas znači da nema zarade. Kada posljednji klas bude skinut s njive, najavit ćemo prosvjede", kazao je Bakajlić za Federalnu.

Dok jedni razmišljaju o odustajanju od proizvodnje, drugi, umjesto da pšenicu prodaju po cijeni koju smatraju ponižavajućom, skladište je i koriste kao stočnu hranu. Kažu da je računica jasna: kada nusproizvodi prerade pšenice na tržištu vrijede gotovo koliko i zrno, prodaja više nema ekonomsku logiku.

Poljoprivredni proizvođač Branko Rikić kritizira procjene da je ponuđena cijena zadovoljavajuća.

"Taj neki šeširlija izašao je s pričom da je cijena od 30 feninga zadovoljavajuća. Možda jeste njemu, kada pokupi sve poticaje od nas malih poljoprivrednika i proizvođača. Ja, kao mladi poljoprivrednik, još ću se ove godine baviti poljoprivredom, a onda sam odlučio odustati", rekao je Rikić.

Stalni problem 

Sličnu računicu ima i poljoprivredni proizvođač Radenko Arsenović.

"Pošto imam stoku, na ovim cijenama koje su prisutne posljednjih godina uopće ne predajem pšenicu. Skladištim je i koristim za ishranu stoke", izjavio je Arsenović.

Na probleme s otkupom nadovezuje se i pitanje poticaja. Poljoprivrednici iz područja sa slabijim kvalitetom zemljišta tvrde da su u nepovoljnijem položaju jer se sustav isplate oslanja na ostvarene prinose, što u startu favorizira plodnija područja.

Poljoprivredni proizvođač Mika Zekić smatra da bi prilikom obračuna poticaja trebalo uzeti u obzir kvalitetu zemljišta.

"Potrebno je napraviti korekciju, jer dolazim s područja gdje je zemljište šeste i sedme klase. Mi ne možemo ostvariti prinose kao na zemljištu prve, druge i treće klase. Moj prijedlog je da se prilikom dodjele poticaja u obzir uzima i klasa zemljišta. Imamo dovoljno administracije koja može utvrditi o kojoj je kategoriji riječ", naglasio je Zekić.

Najveći problem, kažu ratari, nije jedna loša godina. Najveći problem je što svaka nova žetva počinje istim pitanjem, a završava bez odgovora. Ako otkupna cijena, kažu, ostane na nivou o kojem se govori, poručuju da će odgovor potražiti na ulici.