Špinat se sije ovih dana, ali jedna greška može pokvariti cijeli usjev
U Hercegovini je jesen vrijeme za sjetvu špinata, ali uspjeh ne ovisi samo od sjemena. Toplo tlo, nedostatak vlage i prekasna ili pregusta sjetva mogu odlučiti hoće li se razviti ujednačena zelena rozeta ili će usjev ostati rijedak i neujednačen.
Dok se dio povrtnjaka nakon ljetne proizvodnje priprema za zimski odmor, špinat je jedna od kultura koja može iskoristiti jesen i hladniji dio godine. U hercegovačkim baštama i na manjim proizvodnim parcelama sjetva se često obavlja od sredine rujna do sredine listopada, a u toplijoj jeseni može se nastaviti i kasnije, uz prilagođavanje lokalnim uvjetima. Ipak, nije dovoljno samo ubaciti sjeme u zemlju i čekati prve listove.
Najvažnije je pogoditi uvjete za nicanje i ne očekivati da će se špinat razvijati jednako na svakoj parceli.
Ne sije se po kalendaru, nego prema stanju tla. Listopad u Hercegovini može donijeti ugodne dnevne temperature, ali i duže sušne periode. Površina zemljišta može izgledati vlažno nakon jutarnje rose, dok je nekoliko centimetara ispod nje tlo već suho. Upravo takve razlike mogu utjecati na klijanje i ujednačenost nicanja.
Prije sjetve zato vrijedi provjeriti vlažnost tla na dubini na kojoj će završiti sjeme. Ako je zemlja suha i rastresita, potrebno ju je pripremiti i osigurati vlagu, umjesto da se računa na to da će je povremena rosa nadoknaditi. S druge strane, teško i natopljeno zemljište nije dobro rješenje jer sjeme treba i dovoljno zraka za normalno klijanje.
Špinatu odgovaraju plodna tla dobre strukture, koja zadržavaju dovoljno vlage, ali ne ostaju dugo natopljena vodom. Ako se sije nakon kulture koja je obilno gnojena, prije dodavanja novih hranjiva treba uzeti u obzir ono što je već ostalo u zemljištu. Više gnojiva ne znači automatski i bolji prinos.
Zašto špinat nikne u jednom dijelu, a u drugom gotovo nikako?
Neujednačeno nicanje često se pokušava riješiti dosijavanjem, ali prije toga treba pronaći uzrok. Sjeme može biti preduboko položeno, tlo se može isušiti nakon sjetve, a problem može biti i u starom sjemenu ili stvaranju pokorice na površini zemljišta.
Praktičan savjet je da se nakon sjetve zemljište lagano poravna i pritisne kako bi sjeme imalo dobar kontakt s tlom. Ne treba ga, međutim, zatrpavati predebelim slojem zemlje. Dubina sjetve od približno dva do tri centimetra često se preporučuje u lokalnim savjetima za jesensku proizvodnju, ali je treba prilagoditi strukturi tla i uputama na pakovanju sjemena.
Ako se nakon očekivanog vremena nicanja ne pojavljuju biljke, na nekoliko mjesta pažljivo provjerite sjeme u zemlji. Ako je nabubrilo, ali nije proklijalo, uvjeti možda nisu bili odgovarajući. Ako je istrunulo, uzrok može biti prevelika vlaga i nedovoljno prozračivanje tla. Ako je sjeme ostalo suho, vjerojatno mu je nedostajalo vode. Takva provjera može uštedjeti i sjeme i vrijeme, a važnija je od nasumičnog ponavljanja sjetve.
Nemojte cijelu baštu zasijati istog dana
Za domaćinstva koja špinat žele imati na stolu tijekom dužeg perioda, korisnije je dio površine zasijati u jednom terminu, a ostatak nakon nekoliko dana, ako vremenski i zemljišni uvjeti to dopuštaju. Tako se smanjuje mogućnost da cijeli usjev dospije za berbu odjednom. Ovaj pristup posebno može odgovarati manjim proizvođačima koji špinat prodaju na tržnici i žele imati svježe listove u više navrata.
Kod većih parcela raspored sjetve treba uskladiti s planiranom berbom, tržišnom potražnjom i mogućnostima navodnjavanja. Važno je odabrati sortu namijenjenu jesenskoj ili zimskoj proizvodnji.
Nisu sve sorte jednako prilagođene istim rokovima sjetve, temperaturama i dužini dana.
Voda je važna i nakon što špinat nikne
Špinat razvija veliku lisnu masu u relativno kratkom periodu, a njegov korijen uglavnom koristi površinski sloj tla. Zbog toga nedostatak vlage može brzo usporiti rast, posebno tijekom suhe jeseni u Hercegovini.
To ne znači da parcelu treba stalno držati mokrom. Cilj je održavati ujednačenu vlažnost, uz navodnjavanje prilagođeno temperaturi, vrsti tla i količini padalina. Na lakšim zemljištima voda se brže gubi, dok se na težim može duže zadržavati.
Za proizvođače je važno i da ne procjenjuju potrebu za vodom samo prema izgledu površine. Prije navodnjavanja treba provjeriti stanje tla u zoni korijena. Takva jednostavna kontrola može pomoći da se izbjegnu i suša i nepotrebno natapanje.
Što pratiti nakon sjetve?
U prvim tjednima nije presudno koliko su listovi veliki, nego jesu li biljke nikle ujednačeno i razvijaju li se bez zastoja. Treba pratiti pojavu praznih mjesta u redovima, promjene boje listova, oštećenja od štetočina i zadržavanje vode nakon kiše.
Ako biljke slabo napreduju, nije dobro odmah posegnuti za dodatnim gnojivom. Najprije treba provjeriti vlagu, strukturu tla, stanje korijena i prethodnu gnojidbu. Tek nakon toga može se procijeniti postoji li stvarna potreba za dodatnim hranjivima.
Za male proizvođače posebno je korisno bilježiti datum sjetve, naziv sorte, vrijeme nicanja i termin prve berbe. Takve bilješke omogućavaju da se naredne jeseni lakše procijeni koji se rok i način proizvodnje najbolje pokazao na vlastitoj parceli.
Dobar špinat počinje prije prvog lista
Jesenja sjetva špinata nije posebno komplicirana, ali uspjeh traži više od kvalitetnog sjemena. U Hercegovini, gdje se u istoj sezoni mogu smjenjivati topli dani i duži periodi bez kiše, odluku o sjetvi treba prilagoditi stvarnom stanju tla, a ne samo datumu na kalendaru.
Za proizvođača je najvažnije dobiti ujednačen usjev koji će se razvijati bez većih zastoja. Zato je ponekad bolje sačekati povoljnije uvjete ili podijeliti sjetvu na nekoliko termina nego cijelu površinu zasijati odjednom. Kod špinata se mnogo toga odluči prije nego što se pojavi prvi list.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp.webp)
