Prognoziran rast proizvodnje meda u narednim godinama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sarajevu je u ponedjeljak predstavljena rezolucija o pčelarstvu koja sadrži preporuke i zaključke šire pčelarske zajednice okupljene oko 4. Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima. Prijedlozi su rezultat suradnje i konsenzusa kako pčelara praktičara, šire znanstvene zajednice, ali i stručnjaka i suradnika iz regije i svijeta.

''Kongres je i ove godine, kao i do sada, pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresirane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. U skladu sa vizijom, misijom i ciljevima Kongresa, donesena je rezolucija koja podrazumjeva zaključke i preporuke'', poručio je Muamer Mandra, predsjednik Organizacionog odbora 4. Kongresa pčelarstva.

Sudionici Kongresa su zaključili da pčelarstvo ima veliki potencijal za razvoj ruralnih područja i smanjenje siromaštva. Prognozira se rast proizvodnje meda u narednim godinama kroz povećanje produktivnosti uz primjenu modernih tehnologija u pčelarstvu. Također, istaknut je značaj primjene mobilnog pčelarenja i drugih tehnologija.

''Ukazano je na potrebu osiguranja i usmjeravanja potpore države i međunarodnih institucija prema pčelarstvu te na značajnije reguliranje ove oblasti. Obzirom na stalno prisutna dva velika problema u ovom sektoru a to su patvorenje meda i uvoz nekvalitetnih pčelinjih proizvoda niske cijene, u narednom periodu neophodno je raditi na poboljšanju kontrole proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu'', stoji u Zaključcima Kongresa.

Pčelarska zajednica posebno upozorava na problem nepravilne/prekomjerne uporabe pesticida, potrebu većeg nadzora i preventivnih mjera zaštite pčela. Također, upozoravaju da je neophodno institucionalno urediti područje uzgoja matica kroz uspostavu sustava testiranja i rangiranja proizvođača matica po kvaliteti na godišnjoj razini, kao i uvođenju legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica, navodi se u PR priopćenju.

''Prisutno je nedovoljno poznavanje proizvodnje matične mliječi, kao i kvalitetnih postupaka prikupljanja i dorade ostalih pčelinjih proizvoda poput polena, propolisa, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju na čemu se u narednom periodu treba intenzivno raditi. Neke vrste pčelinjih proizvoda imaju posebnu vrijednost jer je njihov sastav uvjetovan prirodnim nasljeđem biljaka u BiH, pa posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promoviranju pčelinjih proizvoda s geografskim porijeklom'', poručuje profesor Midhat Jašić, jedan od inicijatora Kongresa.

Neophodno je raditi na usklađivanju zakonske regulative iz područja pčelarstva s legislativom EU. Također, bitno je ubrzati i pojednostaviti proceduru za prelazak s konvencionalnog na organsko pčelarstvo. Nužno je uložiti dodatne napore u cilju harmonizacije i standardizacije metodologije u vidu pisanog standarda, koji će u sebi sadržati sve elemente i naučne principe senzorskog vrednovanja.

''Senzorna kvaliteta meda povezana je s dobrom pčelarskom praksom, rukovanjem s medom i botaničkim porijeklom meda. Obavljanje senzornih analiza u suradnji sa potrošačima može dati odgovore na to kako oni primjećuju, osjete i prihvataju određene vrste meda. U području apiterapije potrebno je neprekidno poticati suradnju s akademskom zajednicom u cilju intenziviranja naučnih istraživanja'', poručeno je u Zaključcima.

Cijela pčelarska zajednica je naglasila potrebu zajedničkog pristupa, šireg sudjelovanja u programima edukacija te značajnije suradnje na putu ka pristupu međunarodnim fondovima za razvoj ovog sektora.