Posljedice suše tek slijede: Cijene hrane počinju naglo rasti

FAO-ov indeks cijena hrane u kolovozu 2026. godine dosegnuo je 133,3 boda, što je rast od 1,9 posto u odnosu na srpanj i 2,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Rast cijena zabilježen je u gotovo svim kategorijama prehrambenih proizvoda, a ključni čimbenici uključuju nepovoljne vremenske uvjete u važnim proizvodnim regijama, poremećaje u globalnoj trgovini te geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i u Crnom moru.

Žitarice

Indeks cijena žitarica porastao je za 2,2 posto u odnosu na srpanj. Cijene svih glavnih žitarica porasle su zbog pojačane kupnje na međunarodnim tržištima, smanjenih očekivanih količina uroda i stalnih poremećaja u izvozu, posebno preko Crnog mora.

Globalne cijene pšenice porasle su za 2,6 posto u kolovozu, čak 15 posto iznad razine iz prošle godine. Razlozi povećanja uključuju stalne poremećaje u izvozu preko Crnog mora, slabija očekivanja prinosa u velikom dijelu Europe zbog vrućeg i suhog vremena te oslabljeni američki dolar.

Cijene kukuruza porasle su za 2,5 posto, potaknute zabrinutošću zbog očekivanih količina uroda u pojedinim dijelovima SAD-a, smanjenjem očekivane proizvodnje u Europskoj uniji, snažnom potražnjom iz sektora etanola i stočne hrane te poremećajima u opskrbi povezanim sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i problemima u izvozu iz Ukrajine.

Indeks cijena riže porastao je za 0,5 posto, potaknut stalnim rastom kupnje ove žitarice od strane azijskih i afričkih zemalja.

Biljna ulja

Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 1,1 posto u odnosu na srpanj, što odražava više svjetske cijene palminog i sojinog ulja, uzrokovane snažnom globalnom potražnjom i zabrinutošću zbog utjecaja El Niña na očekivanu proizvodnju u jugoistočnoj Aziji.

S druge strane, cijene repičinog i suncokretovog ulja neznatno su pale zbog očekivanja obilnih zaliha u nadolazećoj godini.

Meso

Indeks cijena mesa porastao je za 1,0 posto tijekom mjeseca zbog rasta cijena peradi, svinjskog i ovčjeg mesa.

Rast cijena svinjskog mesa prvenstveno je uzrokovan visokim temperaturama koje su usporile rast životinja u Europskoj uniji.

Međunarodne cijene goveđeg mesa ipak su pale jer su kineske uvozne kvote pojačale konkurenciju između izvoznika iz Brazila i Australije za alternativna tržišta.

Mliječni proizvodi

Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 posto u odnosu na srpanj, uglavnom zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Europskoj uniji kao posljedice vrućeg i suhog vremena.

Šećer

Indeks cijena šećera porastao je za čak 11,9 posto u kolovozu, što je najizraženiji skok u ovom ciklusu.

Ovaj rast rezultat je očekivanja nižih prinosa šećerne repe u Europskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, zabrinutosti zbog utjecaja El Niña na očekivanu proizvodnju u ključnim azijskim proizvođačkim zemljama, niže proizvodnje šećera u Brazilu te najave Indije o uvozu sirovog šećera bez carine.

Globalni izgledi za žitarice u 2026. godini

Prema novim podacima FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini procjenjuje se na 2,98 milijardi tona, što je pad od 2,0 posto u odnosu na 2025. godinu, ali i dalje drugi najveći prinos u povijesti.

Smanjena je prognoza za svjetsku proizvodnju kukuruza, koja sada iznosi 1,309 milijardi tona, jer se očekuje da će pogoršanje uvjeta u Francuskoj i Poljskoj više nego nadoknaditi bolje prinose u Argentini i Brazilu.

Suprotno tome, prognoze za globalnu proizvodnju pšenice povećane su na 810,7 milijuna tona, što je 3,8 posto manje nego 2025. godine, ali i dalje drugi najveći rezultat u povijesti.

Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti na 553,1 milijun tona, odnosno 1,9 posto manje u odnosu na rekordnu razinu prethodne sezone, zbog smanjenih marži proizvođača i vremenskih uvjeta povezanih s El Niñom.

FAO procjenjuje da će ukupna potrošnja žitarica u 2026./27. godini iznositi 2,965 milijardi tona, što je 0,2 posto više nego prethodne godine.

Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2027. godine iznositi 947,2 milijuna tona, što je neznatno iznad početne razine i ukazuje na relativno stabilnu globalnu opskrbu.

FAO također prognozira da će svjetska trgovina žitaricama pasti s rekordne razine u 2026./27. godini na 509,3 milijuna tona.