Poljoprivrednici u BiH na udaru suše i visokih troškova: "Godina je izuzetno teška"

Ovogodišnja suša teško je pogodila poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, a proizvođači upozoravaju na velike gubitke, rast troškova i sve teže uvjete za opstanak domaće proizvodnje.

Godina je, prema ocjeni poljoprivrednika, jedna od najtežih u posljednjih nekoliko godina. Dugotrajni izostanak kiše posebno je pogodio kulture kojima je za razvoj potrebna veća količina vode, dok dodatni pritisak stvaraju visoke cijene repromaterijala i nepovoljne otkupne cijene.

Poljoprivredni proizvođač iz Janje Mustafa Gradaščević desetljećima se bavi proizvodnjom različitih kultura. Svake godine zasije oko 150 duluma kukuruza, oko 60 duluma pšenice i ječma, a ove godine zasijao je i dva hektara krumpira. Uzgaja i kupus, luk, paprike i dinje.

"Ova godina je izuzetno sušna. Skoro dva mjeseca ovdje nije bilo značajnijih padalina koje bi rashladile biljke i dale im poticaj za zdrav razvoj. Suša je značajno utjecala na prinose, a pojedine kulture pretrpjele su velike gubitke", ističe Gradaščević.

Kukuruz gotovo desetkovan

Najveće posljedice vidljive su na usjevima kukuruza. Na pojedinim parcelama prinosi će, prema Gradaščevićevim procjenama, biti manji i do 70 posto, dok će na nekim zemljištima urod gotovo potpuno izostati.

"Kukuruz je gotovo desetkovan. U Semberiji, pa i na pojedinim parcelama u Janji, situacija ovisi o kvaliteti zemljišta i dubini vode. Tamo gdje je voda dublja, prinos će biti veoma slab ili ga gotovo neće ni biti. Na nekim parcelama prinosi će biti umanjeni za 20, 30, pa čak i 50 ili 70 posto", upozorio je.

Problemi su pogodili i proizvodnju stočne hrane. Poljoprivrednici koji imaju stoku pokušavaju ono što je ostalo od kukuruza iskoristiti za silažu, ali ni njezina kvaliteta nije na zadovoljavajućoj razini. Suša je pogodila i trave, djetelinu te druge krmne kulture.

Umjesto uobičajenih četiri do pet otkosa djeteline godišnje, mnogi proizvođači imali su svega dva, eventualno tri, dok na pojedinim parcelama nije bilo dovoljno prinosa ni za jedan ozbiljniji otkos.

Pšenica dobro rodila, ali cijena ne prati troškove

Za razliku od kukuruza, pšenica je na pojedinim parcelama ostvarila dobre, pa čak i odlične prinose. Međutim, proizvođačima problem predstavlja otkupna cijena.

"Što se tiče pšenice, prinos je bio dobar, čak i odličan na pojedinim parcelama. Međutim, problem je cijena. Kao i prethodnih godina, ona je veoma niska i ove godine kretala se oko 25 feninga po kilogramu", navodi Gradaščević.

Dodatni problem predstavlja stanje u stočarstvu. Otkupna cijena mlijeka, prema njegovim riječima, trenutačno se kreće između 70 i 75 feninga, dok su proizvođači tijekom godine imali i cijene od oko 95 feninga po litri.

"Mnogi poljoprivredni proizvođači s kojima komuniciram već najavljuju čak i gašenje stočnog fonda jer je teško izdržati ovakvu situaciju", kazao je Gradaščević.

Traži se dugoročna poljoprivredna politika

Gradaščević smatra da domaćoj poljoprivredi nedostaju jasna i dugoročna strategija, ali i jedinstvena institucija koja bi kreirala poljoprivrednu politiku na razini Bosne i Hercegovine.

Aktualne poticaje više doživljava kao privremenu pomoć nego kao sustavno rješenje.

"Mi poljoprivrednici imamo potrebu za Ministarstvom poljoprivrede BiH. Potrebna nam je jedna adresa koja bi kreirala poljoprivrednu politiku za dulje razdoblje i jasno definirala što nam je činiti", ističe Gradaščević.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi koje su grane poljoprivrede najrentabilnije i gdje BiH ima najveći potencijal, bilo da je riječ o stočarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu ili drugim područjima.

"Poticaji koji se daju na neki način samo ublažavaju situaciju. Ja ih više doživljavam kao neku vrstu 'sadake' nego kao stvarnu i sustavnu pomoć poljoprivrednicima. Država treba stati iza toga i proizvođačima jasno reći: ovo su pravci u kojima želimo ići, ovo su proizvodnje koje treba razvijati i u njih ćemo ulagati", naglasio je.

Klimatske promjene traže navodnjavanje

Da je godina izuzetno zahtjevna za poljoprivrednike smatra i ekonomski stručnjak Adin Fakić. Prema njegovim riječima, kombinacija smanjenih prinosa i povećanih troškova proizvodnje dodatno će opteretiti domaće proizvođače.

Fakić navodi da je proizvodnja već godinama pod pritiskom rasta cijena sirovina i repromaterijala, dok tržište istodobno ne omogućuje proizvođačima da te troškove nadoknade kroz veće prodajne cijene.

"Uvjeti u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH, takvi su da je od 2021. godine došlo do rasta cijena svih sirovina i repromaterijala potrebnih za proizvodnju. To povećanje bilo je približno 100 posto i taj nivo troškova i danas je aktualan", kaže Fakić.

Iskustvo Farme Spreča, gdje se na oko 850 hektara proizvodi hrana za muzne krave, pokazuje koliko su vremenski uvjeti utjecali na proizvodnju. Redovna sjetva bila je relativno uspješna, ali je postrna sjetva zbog iznimno toplog kolovoza potpuno podbacila.

Fakić očekuje da će prinosi biti manji za oko 20 do 30 posto. Istodobno, povećana proizvodnja mlijeka, koja je počela još 2025. i nastavila se tijekom 2026. godine, dovela je do veće ponude od potražnje, što je rezultiralo padom cijena.

"Sigurno je da će ova suša dovesti do dodatnog povećanja troškova proizvodnje. Međutim, hoće li farmeri moći svoje proizvode prodati po višim cijenama, u to sumnjam", ocijenio je Fakić.

Kao jedan od ključnih odgovora na sve izraženije klimatske promjene izdvaja izgradnju i unapređenje sustava za navodnjavanje, uz dugoročna ulaganja države i korištenje dostupnih sredstava Europske unije, Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

"Navodnjavanje je ključna stvar, naročito u proizvodnji žitarica, kukuruza, suncokreta i soje. Bez sustava navodnjavanja u budućnosti nećemo moći računati na stabilnu proizvodnju ovih kultura", upozorava Fakić.

Uz navodnjavanje, potrebno je proizvodnju prilagođavati novim klimatskim uvjetima, uključujući izbor kultura otpornijih na visoke temperature i nedostatak vode.

Pitanje, međutim, više nije samo kako prebroditi jednu lošu godinu, nego kakvu poljoprivredu Bosna i Hercegovina želi imati u budućnosti.

"Moramo odgovoriti na pitanje: treba li nam uopće domaća poljoprivredna proizvodnja i domaća hrana ili ćemo se potpuno osloniti na uvoz? Ako ćemo sve uvoziti, onda moramo biti svjesni i kakvu hranu uvozimo", naveo je Fakić.