Poljoprivrednici za Bljesak: Ako ne bude kiše, posljedice bi mogle biti katastrofalne

Tropske temperature i dugotrajna suša stvaraju sve veće probleme poljoprivrednicima, koji sa zabrinutošću gledaju prema nebu i računaju hoće li se uloženo uopće isplatiti.

Dok iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH upozoravaju na prve ozbiljnije posljedice suše i mogućnost proglašenja elementarne nepogode, u dolini Neretve zasad nema većih problema jer sustavi navodnjavanja još uvijek funkcioniraju. Ipak, ako kiša uskoro ne stigne, najteži dio ljeta za poljoprivrednike tek bi mogao uslijediti.

Posljedice bi mogle biti katastrofalne

Iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH za Bljesak.info ističu kako se posljedice dugotrajnog izostanka oborina i visokih temperatura već vide na terenu, a strahuju da bi se stanje u idućim danima moglo dodatno pogoršati.

"Trenutačno se stanje još donekle drži, ali štete su već evidentne. Polako se počinju pokazivati na terenu jer kiše nema, temperature su vrlo visoke, a što je najgore, oborina nema ni u najavi. Ako se ovakvo vrijeme nastavi stanje će biti sve gore, a posljedice za poljoprivredu mogle bi biti katastrofalne", kazali su.

Poljoprivredi bi u ovom trenutku najviše odgovaralo nekoliko dana kiše uz pad temperatura, koje već negativno utječu i na biljnu i na stočarsku proizvodnju.

"Idealno bi bilo da sada padne kiša dva ili tri dana i da temperature barem malo padnu. Ovako visoke temperature ne odgovaraju ni ljudima ni biljkama, a posebno su problem za životinje. Već imamo slučajeve u kojima stoka doživljava temperaturne šokove, a zbog vrućina je smanjena i proizvodnja mlijeka i svega ostalog", naveli su iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Smatraju kako je, s obzirom na stanje na terenu i nastavak suše, već vrijeme razmišljati o proglašenju elementarne nepogode.

"Vode je sve manje, a dodatni je problem to što sustavi navodnjavanja kod nas nisu dovoljno razvijeni. Riječ je o vrlo skupim ulaganjima, zbog čega se poljoprivrednici teško odlučuju na to", kazali su.

Zasad spašava navodnjavanje

S druge strane, u Poljoprivrednoj udruzi Matica zasad ne bilježe veće probleme s navodnjavanjem. Kako rade na području doline Neretve, razina podzemnih voda još je zadovoljavajuća, a sustavi navodnjavanja trenutno funkcioniraju bez većih poteškoća.

"Ni vodostaji nisu drastično niži nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Tamo gdje postoji navodnjavanje, ono još uvijek funkcionira, a razina podzemnih voda zasad je zadovoljavajuća", kazao je za Bljesak.info Marijan Brajković iz Poljoprivredne udruge Matica.

Prema njegovim riječima, trenutačne temperature za ovo područje nisu neuobičajene, dok bi veći problem u budućnosti moglo predstavljati zaslanjenje.

"Ovo nisu neke ekstremne vrućine, odnosno riječ je o temperaturama kakve viđamo gotovo svake godine. Veći problem mogao bi biti eventualno zaslanjenje koje nas može čekati u narednim sezonama. Ranijih godina, kada bi ovakvo razdoblje dulje potrajalo, znalo se događati i da pojedine bušotine presuše, ali ove godine zasad još nemamo takvih slučajeva", rekao je Brajković.

Na odštetu imaju pravo, ali je teško do nje

Najveće posljedice suše trenutačno se vide na konzumnom i silažnom kukuruzu, soji, suncokretu te ostalim ratarskim kulturama.

"Stanje još nije dramatično, ali je izvjesno da bi moglo postati ozbiljnije jer se u sljedećih desetak dana ne najavljuju ni pad temperatura ni kiša", naveli su iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Upozoravaju kako je ostvarivanje prava na naknadu štete nakon elementarnih nepogoda u praksi vrlo teško zbog složenih procedura.

"Pravo i razlog za odštetu postoje, ali u sustavu u kojem živimo poljoprivrednici praktično nikada ne uspiju doći do naknade, bez obzira na to o kojoj se elementarnoj nepogodi radi. Sustav je vrlo kompliciran. Da bi se došlo do odštete, mora biti proglašena elementarna nepogoda, a da bi je proglasila Federacija BiH, prethodno je moraju proglasiti tri županije. Do toga vrlo teško dolazi jer se radi o sredstvima iz njihovih proračuna", naveli su za Bljesak.info iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Dodatni problem predstavlja to što velik dio proizvodnje nije formalno evidentiran, najviše zbog usitnjenih posjeda i neuređenih zakupnih odnosa.

"Ljudi im daju zemlju u zakup, ali često bez ugovora, pa se više od polovice proizvodnje odvija na površinama za koje se ne ostvaruju poticaji i koje praktično ne postoje. Kada se dogodi ovakva situacija, poljoprivrednik za te parcele ne može ostvariti naknadu štete jer nisu evidentirane. Sustav je vrlo kompliciran i do isplate štete se teško dolazi. Sve počinje proglašenjem elementarne nepogode, postupak dugo traje a na kraju pojede vuk magarca i nikom ništa", kazali su za Bljesak.info.