Sušnih ljeta je uvijek bilo, ali ovo se ističe po jednoj stvari: "Neće nas spasiti ni pljuskovi"
"Trenutačna mjerenja pokazuju izrazito niske vodostaje na većini vodotoka u Hercegovini, kao posljedicu dugotrajnog manjka oborina i visokih temperatura", naveli su za Bljesak.info iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, koja pokriva vodno područje slivova Jadranskog mora, u koje se ubrajaju slivovi rijeka Neretve, Cetine i Krke u granicama Federacije BiH.
Sve što je palo, palo je u dan-dva
Prema podacima meteoroloških postaja u vlasništvu Agencije, od 1. lipnja 2026. do danas zabilježeno je između 30 i 100 l/m² oborina, ovisno o lokaciji. Međutim, najveći dio tih oborina zabilježen je tijekom svega jednog do dva dana, pri čemu su kiše bile kratkotrajne, prostorno ograničene i vrlo neravnomjerno raspoređene. Zbog takvog karaktera nisu imale značajniji utjecaj na hidrološke prilike na širem području, pa su protekla dva mjeseca u cjelini obilježena izraženim nedostatkom oborina.
"Takve usko lokalizirane oborinske epizode nisu bile dovoljne za značajniju obnovu vodnih zaliha, što se sve izraženije odražava na vodostaje i izdašnost izvora. Pad je posebno izražen na manjim vodotocima i krškim izvorima koji brzo reagiraju na sušne uvjete. Na većim vodotocima stanje se dijelom održava zahvaljujući kontroliranom upravljanju akumulacijama i radu hidroelektrana", naveli su iz Agencije.
Suša traje dulje nego inače
Iako je situacija zabrinjavajuća, ne može se reći da se ovakva sušna ljeta nisu događala i ranije. Iz Agencije stoga navode kako su, prema višegodišnjim podacima s hidroloških postaja, niski vodostaji karakteristični za ljetno razdoblje te se bilježe gotovo svake godine.
"Iako su trenutačne vrijednosti vrlo niske, još se uglavnom nalaze unutar raspona koji je ranije bilježen tijekom sušnih ljeta", istaknuli su.
Ipak, ono što ih posebno zabrinjava jest dugotrajnost aktualnog sušnog razdoblja.
"Oborine od početka lipnja bile su rijetke, kratkotrajne i neravnomjerno raspoređene, dok kontinuirano visoke temperature dodatno povećavaju potrebu za korištenjem vode", naveli su i dodali kako se na većini vodotoka bilježe izrazito niski vodostaji, a posebno su osjetljivi manji vodotoci i krški izvori.
Prema podacima kojima Agencija raspolaže, trenutačne vrijednosti ipak nisu dosegnule povijesno najniže zabilježene razine ni na jednoj hidrološkoj postaji na vodnom području Jadranskog mora.
Ako se suša nastavi, posljedice bi mogle biti još ozbiljnije
"To, međutim, ne umanjuje ozbiljnost trenutačnih prilika. Nakon više od dva mjeseca izraženog manjka oborina vodni resursi nalaze se pod sve većim pritiskom, a nastavak suhog i vrlo toplog vremena mogao bi dovesti do osjetnijeg smanjenja protoka i raspoloživih količina vode", upozorili su.
To nas dovodi do pitanja o posljedicama ovakve situacije na vodoopskrbu, poljoprivredu, riblji fond i druga područja. Posljedice dugotrajne suše i nedostatka vode već su vidljive, naveli su iz Agencije.
"Smanjeni dotoci na izvorištima, niže razine akumulacija i povećana potrošnja tijekom visokih temperatura stvaraju ozbiljan pritisak na pojedine lokalne vodoopskrbne sustave. U pojedinim sredinama već su uvedene mjere ograničenja potrošnje, što jasno pokazuje potrebu za odgovornim odnosom prema raspoloživim količinama vode", naveli su.
Dodali su kako se posljedice posebno odražavaju na poljoprivredu jer nedostatak vode za navodnjavanje povećava rizik od šteta na usjevima i smanjenja prinosa.
Bez obilnijih oborina slijedi dodatno pogoršanje
Posljedice trpi i riblji fond jer vrlo niski protoci i zagrijavanje vode nepovoljno djeluju na ribe i druge vodene organizme. Nadalje, smanjeni dotoci mogu utjecati i na proizvodnju električne energije u hidroelektranama, dok suho tlo i vegetacija, uz visoke temperature, dodatno povećavaju opasnost od nastanka i širenja požara.
"U ovakvim okolnostima racionalno korištenje vode više nije samo preporuka, nego važna mjera za očuvanje stabilnosti vodoopskrbe. Agencija apelira na građane da vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava koriste prvenstveno za piće, higijenu i druge osnovne životne potrebe. Korištenje pitke vode za zalijevanje vrtova i zelenih površina, punjenje bazena, pranje vozila, dvorišta i slične namjene potrebno je izbjegavati. Svako smanjenje nepotrebne potrošnje može pridonijeti očuvanju raspoloživih zaliha vode", naglasili su iz Agencije.
Ako u idućim tjednima ne bude obilnijih oborina, može se očekivati daljnji pad vodostaja, smanjenje protoka te slabija izdašnost pojedinih izvorišta, upozoravaju iz Agencije.
Time bi se dodatno smanjile raspoložive količine vode, dok bi pritisak na lokalne vodoopskrbne sustave mogao postati još izraženiji.
Neće nas spasiti ni lokalni pljuskovi
Iz Agencije ističu kako nakon dugotrajnog sušnog razdoblja kratkotrajni lokalni pljuskovi nisu dovoljni za značajniji oporavak hidroloških prilika. Za stabilizaciju stanja potrebne su obilnije i vremenski ravnomjernije raspoređene oborine koje bi omogućile postupno obnavljanje površinskih i podzemnih zaliha vode.
Nastavi li se sadašnji trend, ne može se isključiti ni osjetniji pad vodostaja, dodatno smanjenje izdašnosti izvora te uvođenje strožih mjera racionalizacije i ograničenja potrošnje vode u najugroženijim područjima.
Zbog toga iz Agencije već sada pozivaju na krajnje racionalno korištenje vode i izbjegavanje svake nepotrebne potrošnje.
Agencija će, kako navode, nastaviti svakodnevno pratiti hidrološke prilike te o svim značajnijim promjenama pravodobno obavještavati nadležne institucije i javnost.
