Zimski su gubici u pčelarstvu nažalost uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tijekom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U ožujku na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.
Ožujak je mjesec u pčelarstvu tijekom kojeg pčelari mogu polako početi zbrajati zimske gubitke.
Na poljskom jeziku za ovaj se mjesec govorilo "łżykwiat“, "łżekwiat“ i "łudzikwiat“ što je bilo u smislu kako vrijeme "laže cvijeću“, odnosno kako prevarom želi postići brži izlazak cvijeća iz zemlje.
Tek se u ožujku, prije ili kasnije ovisno gdje točno, u našim kopnenim krajevima otprilike od sredine mjeseca pa na dalje, vide ukupni rezultati prošlogodišnjeg jesenskog uzimljavanja pčelinjih zajednica.
Teško je unaprijed odrediti datum i uputiti pčelare početnike kada odraditi nešto na pčelinjaku bez obzira radi li se o određenoj ili više različitih lokacija.
To treba ovisno o godini procijeniti svaki pčelar za sebe. U trećem mjesecu prerano je gore nego da malo čak i "zakasnite" s prelistavanjem okvira u košnici.
Eventualne gubitke možete procijeniti i preko leta košnice isto kao i ima li u nekoj premalo pčela.
Prazne košnice svakako treba ako ništa drugo zatvoriti, da spriječimo pljačku preostalog meda ili da u nju uđe "netko sa strane", recimo miš.
Koji su uvjeti koji nam ukazuju na stanje košnice:
Preporuka je i dalje tjedno pratiti stanje zajednica ne bi li na vrijeme uočili eventualne nadolazeće probleme.
Naravno da za sve gubitke tijekom zimovanja nisu krivi sami pčelari, oni se događaju i u prirodnim staništima pčela možda i u većoj mjeri samo se za njih ne zna toliko.
Zimskih je gubitaka u pčelarstvu uvijek bilo, no težnja je kao što smo i napisali, svakog ozbiljnog, educiranog i savjesnog pčelara bez obzira na broj košnica da te gubitke svede na "minimum minimalnog minimuma".
Nekima to uspijeva bolje nekima malo lošije, tako je prema nekim procjenama 5-10% gubitaka zadovoljavajuće dok se iznad tog postotka smatra većim ili manjim neuspjelim izlaskom iz zime.
Taj prvi pregled ne obavljamo za previše vjetrovita vremena i ne na temperaturama ispod 15-16°C.
Prije pregleda svu potrebnu opremu prethodno približimo košnicama koje smo taj dan imali namjeru pregledavati.
Uostalom, sve radove u pčelinjaku uvijek moramo počinjati na takav način. To je osnovni uvjet da ćemo brzo, bez nepotrebnog uznemiravanja pčela i pretjeranog "provjetravanja" legla i zajednice izvršiti pregled.
Prvo ustanovimo na temelju pronađenog legla u svim stadijima unutar okvira ima li zajednica maticu. Legla dakle trebaju biti u svim stadijima: jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo.
Stanje ocjenjujemo prema tome da mora biti pokriveno neprekinutim plohama unutar ćelija saća. Kod okvira na kojima se nalazi i poklopljeno leglo središnji dio legla je poklopljen dok se prema krajevima nalazi mlađe leglo.
Zdravstveno stanje pčela: pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće. Na okvirima ne bi smjelo biti nikakvih mrlja te ako ih ima zaključujemo da je ta zajednica prezimila na nekvalitetnoj hrani (medu) i u neprikladnim uvjetima.
Okvire sa starim saćem zamijenimo unaprijed pripremljenim novim koje će pčele doraditi čime preventivno sprječavamo neke od bolesti pčela i pčelinjeg legla te utječemo na zdravstvenu ispravnost svih proizvoda.
Početkom ožujka zalihe hrane su također, uostalom kao i tijekom cijele godine, bitne, no tim više što u ovom mjesecu izlaze prve brojnije generacije pčela koje će nam kasnije unijeti u košnicu određene zalihe pčelinjih proizvoda.
Nema li zajednica dovoljno hrane koju ocjenjujemo odokativno, dakle oko 6- 8 kg meda na okvirima početkom ožujka i moguće 5-6 krajem, tada dodajemo dodatne spremljene okvire s medom.
Uvijek možemo koristiti i tzv "Veićevu metodu autoprihrane pčela" preostalim medom iz košnice ili nešto što je vama dostupno, a pčelama prihvatljivo, piše Agroklub.
Kod prvog proljetnog pregleda usporedbom preko postojećeg legla bilježimo plodnost matice. Slabe ili bolesne zajednice utječu direktno i na plodnost jer virusi i bolesti (nozemoza, varoza, bolesti legla...) koji se mogu javiti u pčelinjoj zajednici prema istraživanjima utječu i na maticu.
Zimski su gubici u pčelarstvu nažalost uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tijekom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U ožujku na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.
