Mladi ratar pojasnio zašto mu je komorač bolji usjev od pšenice

Da poljoprivreda može biti uspješna, pokazuje primjer iz Virovitičko-podravske županije. Jedan je mladi ratar napustio tradicionalnu ratarsku proizvodnju i okrenuo se komoraču. Zarada je po hektaru dva do tri puta veća nego na pšenici, a biljka ne zahtijeva gotovo nikakva ulaganja i napor pri uzgoju.

Na ovoj su zemlji nekada rasli pšenica i kukuruz. No kada je Dario Sajko shvatio da za njega od tih kultura nema kruha, nego samo dugovi, prije dvije godine zasijao je novu zvijezdu čađavičkog kraja na čak 150 hektara - divlji komorač.

Ne traži gnojidbu, navodnjavanje, pesticide...

"Kilogram pšenice je 15 do 17 centi, a kilogram komorača je od 2 eura do 3 i pol, zavisi o kvaliteti. Prednost je ta što smo ga mi izmalčirali i mi nagodinu do 9 mjeseca nemamo što raditi, a kod pšenice ti imaš u godini tvog rada i rada amortizacije i strojeva jako puno, a koji su sad skupi. Ja sam vidio da najviše traktor, kad trenutno stoji u hali, mi najviše zarađuje kad ga ne palim, kad ne moram na benzinsku sipat gorivo po euro i pol", objasnio je Sajko, poljoprivrednik iz Čađavice za HRT. 

Poljoprivredom se bavi od malih nogu, a upravo je u ovoj višegodišnjoj aromatičnoj, ljekovitoj i iznimno otpornoj biljci pronašao svoju budućnost. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji te kao čaj.

Komorač ne traži gnojidbu, navodnjavanje, pesticide i prskanje. Jednom kada se zasije u proljeće, ukorijeni se i svake godine rađa sve bolje i bolje, a suša mu ni malo ne smeta. Ovogodišnja žetva dala je oko 1200 kilograma sjemenki.

"Sama riječ govori o njemu, da je divlja biljka. Sad nam je ovo druga godina, a prinos nam se prve godine jako povećao. Žetveni ostaci ostanu, izmalčiramo ga poslije žetve i on je krenuo već sada sam rasti, a za nekih mjesec dana će zatvoriti površinu i čuvat će vlagu, jer imamo svi problema s tom vlagom jer nemamo dosta padalina", istaknuo je.

Uzgoj kamilice 

Osim komorača, Darijo na svojem OPG-u uzgaja i kamilicu, na 550 hekatara, a godišnji je prosjek oko tonu cvijeta. Od polja do finalnog proizvoda, sve radi sam u svojem pogonu, gdje je zaposlio dvadesetak ljudi. Cijena kamilice je od 9 do 14 eura po kilogramu, ovisi o kakvoći.

"Isplativija je, ali je jako puno više posla oko nje. Kad bi se stavila kalkulacija komorača i kamilice od samog polaganja sjemena u zemlju pa do pakiranja u kutije, jako je dug i ima puno troškova u tome. Kamilica je isplativija na prvu, ali je jako puno posla više i ručnog rada, a komorača samo kombajn, ovrši se, spremi se u sušaru i onda spakirati. Manje je zahtijevan posao nego kamilica", objasnio je Josip Piskač, administrativni djelatnik na OPG-u Sajko Darijo.

"Sama proizvodnja, sjetva je većinom ista mehanizacija kao i za ratarstvo. Klasična sijačica i kombajn, jedina razlika je što je sušara sa podnim rešetkama gdje ga osušimo pa ide u skladište, a poslije toga na doradu, pročišćavanje i čišćenje, pakiramo ga u vreće i plasiramo ga na tržište", opisao je Sajko proizvodnju.

Izvozi svoje proizvode, od Amerike, preko Španjolske i Njemačke do Egipta.

"Ništa naših proizvoda ne ostaje u Hrvatskoj, sve izvoz van. Mogu vam reći da kad smo u samom početku krenuli s kamilicom, došli smo u neke naše hrvatske firme, nudili neki proizvod, ismijali su nas. Šta ćeš ti mali poljoprivrednik, OPG, tako da su nam pomogle te hrvatske firme jer su nam otvorile oči", ispričao je.

Berba, sušenje, prodaja 

S obzirom na to da ovdje ima posla na pretek, uključena je cijela obitelj Sajko.

"Vršimo ga pa ga sušimo pa ga vadimo iz sušara i onda ga prodajemo, ali prvo ga prerađujemo. A kamilicu isto beremo, sušimo i prerađujemo i onda dobijemo fini čaj", objasnio je Darijev sin Jan Sajko.

"Najmlađe dijete ide u vrtić, dok je on u vrtiću, ja sam malo u knjigovodstvu, a uskoro ću krenuti baš za stalno jer će i stariji biti nadam se prva smjena u školi. Mi želimo da preuzmu obiteljski posao i da nastave tu tradiciju", ispričala je Martina Sajko, Darijeva supruga i zaposlenica u knjigovodstvu.

"Ja bih poručio svima da seljak ima proizvod, svoje oružje, koje te sve firme i kompanije nemaju. Samo malo mašte i dodaj dodatnu vrijednost tom proizvodu i ideš na tržište. Jer ne može jedan veliki sustav konkurirati meni koji sam i knjigovođa i računovođa, proizvođač i agronom. Dakle u tom sustavu radi dvadeset ljudi, a u malom OPG-u to sve ja radim sam", poručio je ovaj poljoprivrednik iz Čađavice.

Već sada radi na brašnu od boba, a iduće godine planira sijati i preslicu te proširiti proizvodni pogon. Kaže - potrebe tržišta i do pet su puta veće. Jer na zemlji se ne živi samo od rada, nego i od dobre ideje i finalnog proizvoda.

Video pogledajte OVDJE.