Ljetni radovi u vrtu: Koje biljke smijete orezivati, a koje je bolje ne dirati?

Ljeto u vrtu donosi mnogo posla, ali i poneku zamku, piše portal Posadi sam. Biljke su sada u punom rastu, mnoge cvjetaju, neke već nose plodove, a vrt djeluje kao da mu treba samo voda, malo sjene i redovita briga.

No, uz zalijevanje, plijevljenje i zaštitu od vrućine, u ovom dijelu godine može se napraviti još jedan koristan zahvat.

Radi se o ljetnoj rezidbi koja se uglavnom povezuje sa zimom ili ranim proljećem, a zapravo se kod određenih biljaka može obavljati i usred vegetacije.

Napominjemo da ljetna rezidba ne znači veliko rezanje, skraćivanje do panja ni grube zahvate nakon kojih biljka ostaje ogoljena. Ona je mnogo blaža, promišljenija i usmjerena na održavanje reda.

Njome se uklanjaju ocvali cvjetovi, bolesni ili oštećeni izboji, preguste grane i sve ono što biljci nepotrebno oduzima snagu.

Kod nekih vrsta takav zahvat potiče novu cvatnju, kod drugih pomaže da krošnja ili grm budu prozračniji, a kod trećih je riječ ponajprije o oblikovanju i održavanju lijepog izgleda.

Zašto orezivati ljeti?

Ljetna rezidba najviše koristi kada biljci treba pomoći da zadrži uredan oblik, da se rastereti od ocvalih dijelova ili da se uklone izboji koji joj smetaju.

Kod cvjetnica se nakon cvatnje mogu ukloniti osušeni cvjetovi kako biljka ne bi trošila energiju na stvaranje sjemena, nego na novi rast ili moguće ponovno cvjetanje.

Takav se posao vidi već nakon nekoliko dana jer biljka djeluje svježije, urednije i zdravije.

Kod grmova i voćaka ljetna rezidba pomaže boljem ulasku svjetla u unutrašnjost biljke jer kada je krošnja pregusta, zrak slabije struji među granama, listovi se dulje zadržavaju vlažnima nakon kiše ili zalijevanja, a takvi uvjeti pogoduju razvoju bolesti. Laganim prorjeđivanjem uklanjaju se suvišni izboji, a biljka dobiva više svjetla i zraka.

Dakako, to ne znači da svaku biljku u vrtu treba dirati čim se pojave škare. Neke vrste ljeti ne podnose jače rezove, a neke su već u razdoblju kada stvaraju pupove za iduću sezonu.

Zato je prije rezanja važno znati cvate li biljka na starim ili novim izbojima, koliko dobro podnosi vrućinu i obnavlja li se iz starog drva. Ljetna rezidba daje dobre rezultate samo kada je prilagođena vrsti i trenutnom stanju biljke.

Voćke samo lagano popraviti 

Kod voćaka se tijekom ljeta mogu raditi manji korektivni zahvati. To se najviše odnosi na uklanjanje suvišnih, pregustih i uspravnih izboja koji nepotrebno zagušuju krošnju. Takvi izboji, poznati kao vodopije, znaju snažno rasti, ali biljci ne donose pravu korist.

Uzimaju hranu i vodu, zasjenjuju unutrašnjost krošnje i stvaraju gužvu među granama. Kada se takvi izboji uklone, plodovi dobivaju više svjetla, krošnja se bolje prozračuje, a biljka usmjerava snagu tamo gdje je potrebnija.

To pomaže boljem dozrijevanju plodova i smanjuje mogućnost razvoja pojedinih bolesti koje se lakše šire u gustoj, vlažnoj i slabo prozračnoj krošnji.

No, kod voćaka ljeti nema mjesta jakom rezanju. Velike grane, snažno prikraćivanje i otvaranje većih rana bolje je ostaviti za prikladnije razdoblje, ovisno o vrsti voćke i načinu uzgoja.

Ljeti je dovoljno ukloniti ono što smeta, ono što je bolesno, oštećeno ili pretjerano bujno. Ako nastupi toplinski val ili dulje sušno razdoblje, rezidbu je bolje odgoditi. Biljka koja se već bori s vrućinom teže podnosi nove rane.

Ukrasni grmovi nakon cvatnje traže laganu ruku 

Mnogi ukrasni grmovi cvjetaju u proljeće na izbojima koji su se razvili prethodne godine. Kada cvatnja završi, može ih se lagano urediti kako bi zadržali lijep oblik i potaknuli razvoj mladih izboja za iduću sezonu.

Takav zahvat ne smije biti grub, nego više nalikuje dotjerivanju nego pravoj rezidbi. Forzicija, vajgela, pajasmin i deucija primjeri su grmova koji se nakon cvatnje mogu oblikovati.

Kod njih se uklanjaju ocvale grane, skraćuju dijelovi koji strše izvan željenog oblika i po potrebi se prorjeđuje ono što je pregusto. Time grm ostaje uredan, pomlađen i prozračan, a ne gubi svoj prirodni izgled.

Važno je ne čekati predugo nakon cvatnje jer neke od tih biljaka tijekom ljeta već pripremaju osnovu za cvjetanje iduće godine. Ako se režu prekasno ili previše, može se dogoditi da iduće sezone slabije cvjetaju.

Zato se kod proljetnih grmova vrijedi držati pravila da se uređuju nakon što cvjetovi prođu, dok je biljka još u aktivnom rastu.

Lavanda, smilje i ružmarin 

Mediteranske biljke ljeti su u svom najprepoznatljivijem izdanju. Lavanda, smilje, santolina i ružmarin krase vrtove i balkone, a nakon cvatnje dobro im dođe lagano oblikovanje.

Uklanjanjem ocvalih cvatova biljke izgledaju urednije, ne troše energiju na dijelove koji su završili svoj ciklus i potiče se rast novih mladica.

Kod ovih biljaka treba biti posebno pažljiv s dubinom reza. Mnoge mediteranske vrste ne obnavljaju se dobro iz starog, odrvenjelog dijela.

Ako se zareže preduboko, u gole i stare grane, biljka se može teško oporaviti, ostati prazna u sredini ili izgubiti lijep oblik. Zato se reže samo zeleni, mlađi dio, a biljka se oblikuje postepeno, piše Posadi sam. 

Lavandu je nakon cvatnje dobro lagano prikratiti kako bi ostala gusta i kompaktna. Smilje se može urediti na sličan način, uklanjanjem ocvalih cvatova i blagim skraćivanjem.

Santolina dobro podnosi oblikovanje, ali ni kod nje ne treba pretjerivati. Ružmarin se može malo prikratiti ako se izdužio ili izgubio formu, no stari drvenasti dijelovi ne smiju se jako ogoliti.

Ruže traže uklanjanje ocvalih cvjetova 

Ruže se tijekom ljeta ne režu jako, ali redovito uklanjanje ocvalih cvjetova može puno značiti za njihov izgled i nastavak cvatnje. Kada se ocvali cvijet ostavi na biljci, ruža energiju usmjerava prema stvaranju ploda.

Kada se taj dio ukloni, biljka lakše stvara nove pupove, pa mnoge sorte nastavljaju cvjetati. Uz ocvale cvjetove treba ukloniti i oštećene, bolesne ili osušene izboje jer takvi dijelovi ne pridonose ljepoti ni zdravlju grma, a mogu postati ulazno mjesto za bolesti.

Škare moraju biti čiste i oštre, rez treba biti uredan, a najbolje ga je raditi kada sunce nije najjače.

Kada odložiti škare?

Ljetna rezidba ima smisla samo kada biljka ima snage za oporavak. U vrijeme toplinskog vala, dugotrajne suše ili kada biljka već pokazuje znakove iscrpljenosti, rezanje treba odgoditi.

Ako je rezidba nužna jer je neki dio bolestan, slomljen ili potpuno suh, najbolje ju je obaviti rano ujutro ili predvečer. Nakon zahvata biljku treba pratiti i po potrebi zaliti, ali ne pretjerano natapati listove i svježe rane.